Presadjivanje...Susenje i jos Svasta sto vas zanima!!!

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

Presadjivanje...Susenje i jos Svasta sto vas zanima!!!

Postaj  _SAWR_ on pet sij 14, 2011 2:14 pm



Presaðivanje se radi samo u fazi vegetacije, nikada ne presaðujte biljke u fazi cvjetanja. Isto tako nikada ih ne presaðujte u vremenu do dva tjedna kada ih namjeravate staviti u fazu cvjetanja.

Biljke sadite po moguænosti u tlo istog sastava u kojem su rasle prije saðenja kako bi stres bio što manji. Tablica pokazuje vrijeme kada biljka otprilike ispuni posudu odreðene velièine.

VELIÈINA POSUDE VRIJEME UZGOJA
dijametar 10cm 3.-4. tjedan
dijametar 15cm 4.-5. tjedan
dijametar 20cm 6.-8. tjedan
posude preko 6 litara oko 10. tjedna

Ako ste biljke sadili u plastiène posude (boce od ledenog èaja), i odluèili se za duži uzgoj, presaðivanje æe biti malo otežano. Posuda u koju èete presaditi biljku mora biti dublja. Dobro natopite biljku. Ne pokušavajte je išèupati iz plastike. Uzmite dobar nož ili škare i prerežite posudu po visini pazeæi da ne oštetite korijenje. Prerežite je s dvije suprotne strane i lagano otvorite. Daljnje presaðivanje je isto kao i kod cilindriènih posuda.

9.3. Potpornji za biljke

U prirodnom okruženju, biljka je stalno izložena vjetru ili vremenskim nepogodama poput kiše. Ti prirodni stresovi tjeraju biljke da jaèaju svoje stabljike kako ne bi pukle. U našim sobama niti puše vjetar niti pada kiša. Biljka je èvrsta onoliko koliko joj je potrebno da nosi težinu vlastitog lišæa. Stoga pri nespretnom rukovanju može se prelomiti. Zato je vrlo korisno 2-3 puta tjedno premještati biljke ili ih jedanput do dva puta na dan protresti. Na taj naèin stimulirate biljku da dio svoje energije potroše na razvoj stabljike.

Biljke koje zbog nedovoljnog svijetla imaju izdužene stabljike, možda æe trebati potporanj. Pored biljke zabijte tanji i èvršæi štap i zavežite biljku za njega. Nemojte je stisnuti, nego dozvolite da ima dovoljno prostora da se stabljika na tom mjestu nesmetano razvija.

9.4. Jednoliki rast

intenzitet svijetla drastièno pada što je izvor svijetla udaljeniji od vrha biljke. Neæe sve biljke rasti istim tempom bilo zbog genetike ili zbog manjeg intenziteta svijetla koje primaju. Kada biljke nisu jednake visine, biljke koje su niže primati æe manje svijetla i njihov æe se rast sve više usporavati. Vrlo je bitno da vrhovi svih biljaka bez obzira na visinu budu jednako udaljeni od izvora svijetlosti. Možete biljke poredati po visini i izvor svijetla postaviti u kosini, na taj naèin æe svi vrhovi biljaka biti jednako udaljeni od izvora. Drugi naèin je da postavite niže biljke na postolja i tako ih približite izvoru svijetla. Za postolja vam mogu poslužiti kutije ili knjige. Kada saznate kojeg su spola vaše biljke, premjestite ženske biljke tamo gdje je intenzitet svijetla najjaèi.

9.5. Obrezivanje i rezanje biljaka

Rezanje vrhova naizgled se èini ružan naèin da se izaðe na kraj s nejednolikim rastom u vrtu. No kod metoda uzgoja proèitali ste da mnogi uzgajivaèi to rade poslije 4. tjedna uzgoja kako bi potakli biljke da ispune prostor u vrtu. Na internodama gdje se spajaju lisne peteljke sporedne grane razvijaju se prema tome koliko svijetla primaju. Rezanjem vrha biljke pružate sporednim granama više svijetla i one pokazuju tendenciju bržeg rasta. Biljke koje tako podrežete imaju oblik dijametralno suprotan od onog koji bi biljka imala da je niste podrezali. Groweri to rade kako bi ispunili sav raspoloživ prostor u svom vrtu dakle zbog kvantitete, sama kvaliteta nije upitna ako biljke uzgajate duže vrijeme. Umjesto jednog velikog vrha možete dobiti dva, èetiri ili više vrhova koji i ne moraju nužno biti manji. Pogledajte galeriju i razmislite. Isto tako možete podrezati i sporedne grane.

Skidanje velikih listova kako bi sporedne grane dobivale više svijetla takoðer je metoda koju mnogi groweri koriste pri uzgoju. obièno se otklanja lišæe do polovice visine biljke. Nikada se ne podrezuje ili skida lišæe u fazi predcvjetanja i ranoj fazi cvjetanja biljke. Dva tjedna nakon pojave cvijetova možete skinuti listove koji smetaju.

9.6. Trening biljaka

Biljka raste iz vrhova na glavnoj stabljici i sporednim granama. Rastuæi vrhovi sadrže hormone koji djeluju kao inhibitor rasta. Ti hormoni sprjeèavaju sporedne grane bliže vrhu da se razvijaju (iz njih se kasnije razvijaju grane s cvijetovima). Što su sporedne grane udaljenije od rastuæeg vrha to je utjecaj inhibitorskih hormona manji, a hormona rasta veæi, pa se razvijaju sporedne grane. Zato su sporedne grane pri normalnom intenzitetu svijetlosti najduže pri dnu biljke. To je glavni razlog što canabis ima oblik božiæne jelke. To je i razlog zašto se sporedne grane brže razvijaju kada se odreže vrh biljke. Kad odsijeèemo vrh biljke, toèke rasta postaju najviše sporedne grane, koje su prije rezanja vrha bile jedva vidljive. Pod umjetnom rasvjetom intenzitet svijetla je daleko manji pri dnu biljke, pa su najrazvijenije sporedne grane po sredini biljke.

Neki groweri ne vole rezati vrh biljkama, pa ni ja. Može se sprijeèiti djelovanje inhibritora rasta savijanjem vrha biljke u fazi cvjetanja. To sprjeèava brz rast ali i poveæava razvoj sporednih grana. Vrh biljke savitljiv je u dužini od 5 do 15cm. Vrh savijte tako što èete komadiæ žice saviti u obliku slova C, nemojte ga saviti previše prema dole, i pružite mu dobar izvor svijetlosti (štedne sijalice su stvorene za to), nakon par dana maknite žicu. Ako vam se dogodi da vam vrh pukne, uzmite štapiæ i postavite ga na prekinuto mjesto i sve povežite platnenom trakom, ozljeda æe zacijeliti nakon par dana. Savijajte vrh pažljivo i neæete imati problema. Na taj naèin možete poveæati svoj urod. Nemojte se bojati zarotirati stabiljku ako je potrebno. Ovom tehnikom možete dobiti da vam vrh raste u obliku slova S ili u spiralu. Metoda izgleda komplicirana, no zapravo vrlo je jednostavna i omoguæiti æe vam bolji urod. Isto se može primijeniti i na sporedne grane.

Osim u fazi cvjetanja metodu možete koristiti i toku faze vegetacije ili da biste dobili bolje formiran grm s veæim sporednim granama ili da usporite rast biljke. Svakako preporuèljivo jednom u 2 mjeseca uzgoja. No nemojte pretjerivati, perverzije se ne isplate.

10. BOLESTI I NAMETNICI

Bolesti biljaka mogu imati razlièite uzroke, poèevši sa lošim uvjetima uzgoja pa do organizama koji se u kuænim uvjetima odlièno osjeæaju. Kada promatramo organizme koji su uzroènici bolesti kod biljaka, onda je lepeza vrlo široka od bakterija, virusa i gljivica pa do nametnika poput crvenog pauka i razlièitih insekta.

10.1. Mikroorganizmi

S obzirom da canabis nije udomaæen u našim krajevima, mali je broj mikroorganizama kojima je specijalnost da ga napadaju. Kada je u pitanju kuæni uzgoj, onda je utjecaj mikroorganizama poput virusa i bakterija gotovo neznatan i biljka je prirodno zaštiæena od njih.

Gljivièna oboljenja èešæa su zbog nepravilne brige oko biljke. Najèešæa gljivièna oboljenja koja se javljaju kod uzgoja jesu oboljenja korijenskog sustava i stabljike. Javljaju se prilikom pretjeranog zalijevanja i vrlo vlažne atmosfere u prostoru u kojem se biljka uzgaja. Biljka se zaljeva tek kada se tlo u lonèanici osuši do dubine oko 1cm i pri tom se pazi da se zaljeva oko stabljike, a ne po njoj. Truljenje korijenja prepoznaje se po smeðoj ili crnoj boji korijena. Stabljika koja je napadnuta gljivicama, takoðer gubi boju i postaje mekana (gnjila) i to najèešæe na mjestu gdje se dodiruje s tlom, truljenje ide u visinu i dubinu od 1 do 2cm. Ako se na vrijeme primijeti biljku treba tretirati fungicidom.

Kada su u pitanju klonovi, onda treba posebno naglasiti da su u periodu dok ne puste korijenje izrazito osjetljivi na gljivice koje su glavni razlog neuspješnosti kloniranja.

Kako biljka stari, tako se na njoj poveæavaju dijelovi koji prirodno odumiru. Treba imati na umu da u fazi cvjetanja biljku zalijevamo po potrebi ako želimo sprijeèiti gljivièna oboljenja cvijetova. Najbitnije je održavati pravilnu vlažnost zraka. Pljesni, kojih je izrazito velik broj hrane se najèešæe mrtvom organskom masom, pa imajte na umu da svoje vrhove sušite na suhom i prozraènom mjestu.

10.2. Nametnici

U umjetno stvorenom okolišu gdje uzgajamo biljke, u poèetku se u pravilu ne susreæemo s organizmima koji napadaju biljke. Vani, ogroman je broj organizama kojima je biljka izložena i koji je ugrožavaju, no vani je prisutan i poveæi broj organizama koji se njima hrani i na taj naèin štite biljku.

Kada organizmi preko naše odjeæe, ruku ili na bilo koji naèin dospiju u prostor za uzgoj mogu uzrokovati pravu katastrofu. U našim prostorima nema vjetra, kiše ili njihovih prirodnih neprijatelja koji bi regulirali njihovu brojnost. Nametnicima odgovaraju klima i biljke u prostoru za uzgoj, a kako nema niti jednog prirodnog regulatora njihove brojnosti oni se nekontrolirano razmnožavaju i u kratkom vremenu mogu uništiti vaše biljke. Posebno treba naglasiti da nametnici koji se jave prilikom uzgoja postaju prijetnja i pri narednim pokušajima.

Najèešæi nametnici koji se pojavljuju kod uzgoja jesu crveni pauk i lisne uši. Crveni pauk je vrsta grinja koja èesto napada kuæne biljke. Vrlo ih je teško primijetiti golim okom. Mladi crveni pauk proziran je i mijenja boju u zelenu dok siše biljne sokove. Odrasli su crne boje ili su poluprozirni. Lažni crveni pauk crvene je boje. Bitno je znati da kada jednom primijetimo crvenog pauka treba odmah reagirati iako je tada najvjerojatnije kasno. Kad se kolonija razvije možete vrlo malo uèiniti. Preporuèuje se pranje biljke u vodenoj otopini sapuna, no puno je bolje takve biljke potpuno ukloniti iz prostora za uzgoj. Gotovo je nemoguæe ukloniti potpuno crvenog pauka. Ako ste na vrijeme zapazili promjene na listovima, otkinite list i na svijetlu pogledajte donju stranu lista. Ako primijetite da na žilama postoje jajašca koja izgledaju poput bijele prašine (brašna) ili dva do tri odrasla primjerka crvenog pauka tada vam se isplati prskati biljku insekticidom namijenjenom suzbijanju crvenog pauka, no ako primijetite pauèinu i veæi broj odraslih crvenih paukova tada uništite biljku. Suzbiti crvenog pauka kada se on pretjerano razmnoži nemoguæi je zadatak. Kako biste sprijeèili pojavu crvenog pauka, nabavite FLOROVIN štapiæe koji se preventivno stavljaju par dana od klijanja biljke i štite biljku 42 dana od crvenog pauka i lisnih ušiju.

Lisne uši, primijetiti èete, samo kada su odrasle, obièno su bijele boje a svoja jajašca ostavljaju kao i crveni pauk s doljnje strane lista i izgledaju kao i jajašca crvenog pauka ali bez pauèine. Osim toga, odrasli primjerci imaju krila i ispuštaju žuækasti slatki iscjedak.

Ako koristite insekticid u obliku spreja, obavezno ga upotrijebite i nakon 14 dana, kako biste potpuno uništili crvenog pauka ili biljne uši. Naime, sprej efikasno uništava samo odrasle primjerke, a larve se normalno razvijaju.

Florovin štapiæi kao preventiva efikasni su, samo ih zabodite nekoliko dana nakon klijanja biljke. Ako je proljetno-ljetni period, nakon 42 dana zabijte još jednu dozu. Rana jesen s prvim hladnoæama tjera crvenog pauka u toplije ambijente a to je vaš prostor za uzgoj. Još jednom ponavljam bolje je sprijeèiti pojavu crvenog pauka jer je on izrazito poguban kada se jednom naseli na vaše biljke.

Drugi nametnici, nisu èesti no treba paziti da ih ne unesete u prostor za uzgoj. Protiv velikih insekta nije potrebno koristiti insekticide, uklonite ih sami. Imajte na umu da ih svijetlo privlaèi, pa za svaki sluèaj upotrijebite ljepljive trake koje su jeftine i efikasne.

11. RAZMNOŽAVANJE BILJAKA

11.1. Dobivanje sjemenki

Cannabis sativa u prirodi oprašuje se pomoæu vjetra. Zrela ženska biljka može nositi na desetke tisuæa sjemenki. U indoor uzgoju, poželjno je izdvojiti muške biljke od ženskih iz prostora za uzgoj kako ne bi došlo do neželjene oplodnje.

Polen koji dospije na ženski cvijet (stigme) biva uvuèen u mahunu u kojoj se stvara sjemenka. Nakon otprilike dva tjedna sjemenka postaje vidljiva i svjetlozelene je boje. To još nije potpuno zrela sjemenka. Zrelost sjemenke možete ocijeniti po njezinoj boji. Boja zrelih sjemenki je èešæe tamna, odnosno smeða ili crna ili rjeðe svijetlo siva. Samo dozrijevanje, ovisi o uvjetima u kojima biljka raste. Kada primijetite da pojedine sjemenke ispadaju iz mahuna ako biljku lagano potresete tada ih možete sakupiti s cijele biljke.

Oprašiti biljke možete sami. Skupite polen s muške biljke tako da potresete otvorene muške cvijetove na papir ili vreæicu. Bitno je da oprašujete žensku biljku najranije dva tjedna od pojave cvijetova. Polen možete nanijeti na cvijetove koje želite oprašiti pomoæu štapiæa za uši. Pri tome pazite da u prostoriji nema jaèeg strujanja zraka poput propuha ili ventilatora. Kada skupljate polen pazite da ne pada po vašoj odjeæi jer ga na taj naèin možete prenijeti na ženske biljke.

Drugi naèin pri kojem imate bolju kontrolu željenog oprašivanja je da polen skupite u najlonsku vreæicu. Vreæicu s polenom stavite na granu koju želite oprašiti, pazeæi pri tom da se polen ne rasipa iz vreæice.

Sam polen vrlo je stabilan, pa jednom osloboðen može oploditi žensku biljku i do mjesec dana. Polen koji ostane na listovima strujanjem zraka može dospjeti i na druge dijelove biljke koje niste namjeravali oprašiti. U jednoj studiji (1967), oprašivali su biljke sa polenom starim 3 tjedna i ustanovili da je postotak ženskih biljaka bio 20% viši u tako dobivenim sjemenkama od poèetne kontrolirane grupe. Takoðer, primijeæeno je da polen koji nije stariji od 6 sati daje manje poveæanje ženskih biljaka u odnosu prema muškim.

Kada oprašujete biljku odaberite doljnje grane (najbolje po sredini biljke), nemojte oprašivati vrh biljke. Po moguænosti skupite polen s dvije muške biljke željenih karakteristika. Jedna dobro razvijena sporedna grana može vam dati stotine sjemenki, dakle više nego što vam je potrebno.

11.2. Željene karakteristike biljaka

Dobiti biljke, koje rastu brže ili sporije, zbijene, ili one koje sazrijevaju brže ovisi o samim potrebama growera. Kada sam poèeo s uzgojem za oprašivanje sam birao najviše biljke, odnosno one koje najbrže rastu. Sada nakon nekakvog iskustva u uzgoju za oprašivanje koristim biljke koje rastu sporije i zbijenog su izgleda.

Dobivanje vlastitog sjemena poželjno je u indoor uzgoju. Èinjenica je da se biljke iz generacije u generaciju prilagoðavaju uvjetima u kojima rastu. Kada birate žensku biljku koju èete oprašiti, razmislite o njezinim karakteristikama i da li vam one odgovaraju. Da biste imali uvid u karakteristike pojedine biljke, potrebno je da pratite njezin razvoj kroz razlièite faze njenog života. Na taj naèin najviše èete nauèiti o potrebama svojih biljaka. Nauèiti èete i na koji æe vam naèin biljke vratiti uloženi trud.

Kod biljaka dobivenih željenim oprašivanjem, neæe sve biljke imati karakteristike koje želite veæ u sljedeæoj generaciji. Selekcija se radi iz generacije u generaciju. Otežavajuæa okolnost je što u svaku treæu ili èetvrtu generaciju morate u selekciju uvesti barem jednu biljku èiji genotip ne poznate. To morate raditi jer se potentnost biljaka poslije èetvrte generacije bitno smanjuje. Kada ste oprašili više biljaka nemojte miješati sjemenke, veæ ih spremite odvojeno i zapišite od kojih biljaka i kada ste ih dobili.

Držite se pravila da u selekciju uvrstite samo zdrave i otporne biljke izbjegavajuæi prirodne hermafrodite. Iako kod oprašivanja hermafrodita dobivate sjemenke s veæim postotkom ženskih biljaka ostaje èinjenica da je njihova potencija slabija. Imajte na umu da èete redovitim praæenjem vlastitih biljaka tokom uzgoja moæi razlikovati muške biljke od ženskih veæ nekoliko dana nakon klijanja. Ja par dana nakon klijanja biljki znam kojeg su spola s vjerojatnošæu veæom od 90%. Razvoj biljaka krije tajne koje èete saznati samo redovitim praæenjem biljaka.

Po moguænosti za dobivanje sjemenja koristite se klonovima.

11.3. Kloniranje biljaka

Kloniranje je vegetativno razmnožavanje biljaka, pri tome klonovi imaju sve karakteristike matiène biljke. Kloniranje je jednostavan postupak kada su u pitanju višegodišnje biljke, no kod canabisa to može postati prava noæna mora. Jednostavno ima biljaka (mislim na varijacije canabisa) koje se vrlo teško kloniraju. Moja je nesreæa što su svi moji pokušaji do nedavno bili potpuno neuspješni, no upornost se nagraðuje.

Kod klonova imate prednost što u potpunosti znate što èete dobiti na kraju uzgoja, pri tome ne mislim samo na spol veæ i na potenciju. Pa tako kada veæ uvelike pušite matiènu biljku od koje ste dobili klonove, znate i dali se isplati ostaviti klon za selekciju odnosno za dobivanje sjemenki.

Mana kloniranja je dugotrajnost postupka. Kada sadite sjemenku, s tri tjedna imate dobro razvijenu biljku. Kod klonova može proæi tri tjedna a da nemate biljku s korijenom koju možete posaditi.

Za kloniranje se uzimaju reznice biljke, najèešæe su to sporedne grane iako možete klonirati i sam vrh biljke. Bitno je pridržavati se pravila kloniranja jer o tome ovisi i uspješnost postupka. Možda, imate biljku kod koje je dovoljno otkinuti granu i zabiti je u zemlju ili staviti u posudu s vodom i nakon desetak dana biljka æe poèeti razvijati korijenje, no sumnjam u to.

Za sve koji se upuštaju u kloniranje opisati èu vam postupak, no prije èu vam dati osnovna pravila.
Pravilo 1. biljka od koje uzimate reznice treba biti u vegetativnoj fazi. Iako èete na raznim web stranicama proèitati da možete klonirati biljke u fazi cvjetanja, meni to nikada nije pošlo za rukom.
Pravilo 2. biljka bi trebala biti stara barem 8 tjedana. Iako, sporedne grane mogu biti dovoljno razvijene za kloniranje i nakon 4 tjedna, ostaje porazna èinjenica da reznicama treba i više od 20 dana da puste korijenje, a èak više od 80% klonova propadne zbog truljenja stabiljke bilo da ste reznicu zabili u zemlju ili stavili u posudu s vodom. Što je matièna biljka starija to je broj preživjelih veæi.
Pravilo 3. klon stavite u posudu s vodom. Iako reznicu možete zabiti u zemlju, èinjenica je da je veæi postotak uspješnosti kada reznice stavite u vodu. Posude koje koristite trebale biti široke ispunjene perlitom ili kamenèiæima za drenažu (nabavite u vrtnom centru).
Pravilo 4. klonove stavite pod slabo floroscentno svijetlo koje æe biti upaljeno 24 sata na dan. Možete ih staviti pod štedne sijalice na udaljenosti 50cm od vrha biljke. Možete ih smjestiti i pod floroscentno svijetlo od 8W kakvo se koristi za 24 litarske akvarije. Akvarij zatvoren s poklopcem idealno je mjesto za klonove.
Pravilo 5. pokušajte nabaviti hormonski preparat za zakorjenjivanje. U Rijeci èete teško doæi do njega jer iako potražnja postoji trgovci ga ne naruèuju. Jedino mjesto je sjemenara na glavnoj tržnici. Možete nabaviti preparat u obliku praha uvezen iz Slovenije. Postoje tri Rijeèanima dostupne verzije koje nose vrlo maštovita imena neokor 1, 2 i 3. Uzmite prah 1 za lisnate biljke ili ako ga nema broj 2 za poludrvenaste biljke.
Pravilo 6. klonovi zahtijevaju visok postotak vlage u zraku. Ako ih ne držite u akvariju ili plastiènom terariju za klonove (za Rijeèane: možete ga kupiti u vrtnom centru na Škurinjama), onda ih barem jednom dnevno prskajte.
Pravilo 7. dva dana prije nego odrežete sporednu granu s matiène biljke, s buduæeg klona maknite sve listove osim gornja dva jedva vidljiva lista. Listove skidate dva dana ranije kako bi rane zacijelile. To morate napraviti, jer reznica nema korijenje kroz koje bi crpila potrebnu vodu, pa bi se klonovi osušili jer bi kroz listove voda isparavala brže nego što je klon može nadoknaditi. Zanimljivo je što iako je reznica bez korijena, njezini listovi rastu, pa ako listovi postanu preveliki otkinite jedan list.
Pravilo 8. za kloniranje uzmite sporedne grane po sredini biljke, s minimalno 3 ili 4 internode. Dužina grane neka vam bude u rasponu od 9 do 12cm. Sama debljina grane nije bitna, no što je deblja to bolje.
Pravilo 9. koristite žilet za rezanje listova i same grane. Doljnji dio stabiljke zarežite po dužini od 1 do 2cm pod kutom od 45°. Na tom dijelu klon ne pušta korijenje, kroz taj dio biljka crpi vodu. Jedan centimetar od reza, na neošteæenom mjestu je prostor koji æe se prvi zakorijeniti, pa pazite da taj dio uvijek bude u vodi. Ako voda ispari dolijte je u posudu.
Pravilo 10. budite strpljivi.

Ako se držite navedenih pravila, biljka bi trebala pustiti korijenje u razdoblju od 14 do 21 dan.

Postupak:
Dva dana prije rezanja grane skinite sve velike listove žiletom, ostavljajuæi samo dva jedva razvijena lista na vrhu.
U èašu stavite kamenèiæe za drenažu (može i perlitni pijesak). Ako ste nabavili hormonski preparat za zakorijenjivanje stavite ga malo u èašu i izmiješajte ga sa kamenèiæima za drenažu. Dolijte vodu, no pazite da voda ne pokrije nekoliko milimetra kamenèiæe na vrhu. Nije potrebno u vodu stavljati nikakva hranjiva, no ako stavljate neka to bude manje od 1/10 propisane doze.
Granu skinite pomoæu žileta s matiène biljke. Doljnji dio zarežite pod kutom od 45° po dužini od 1-2cm.
Ako ste nabavili hormonski preparat za zakorijenjivanje, zabodite granu do dubine od 3cm i otresite je.
Sada granu stavite u posudu i držite pod konstantnim svijetlom. Ako s vremenom voda u posudi ispari dolijte je.
Redovito prskajte klonove barem jednom dnevno.
Nakon 15-20 dana klonovi bi trebali pustiti korijenje, te ih posadite u posudu sa zemljom.

12. BERBA I SUŠENJE

12.1. Kada je biljka spremna za berbu

Na ovo pitanje nije lako odgovoriti. Pogoditi pravo vrijeme za berbu, neæe poæi za rukom poèetnicima. No, evo male pomoæi u obliku ovog teksta.

Veæina growera svoje biljke beru kada polovica cvjetnih dlaèica promjeni boju iz bijele u smeðu. Pri tome imajte na umu da, kod kuænog uzgoja, biljka neæe sazrijevati jednoliko. Najèešæe prvo sazrijeva sam vrh biljke, pa tek onda doljnje sporedne grane i vrhovi na njima. Kada je u pitanju uzgoj pod umjetnom rasvjetom, posebno treba imati na umu i to koliko traje fotoperiod. Ako je biljci pružen fotoperiod od 12 sati mraka, tada cvjetanje traje dulje, ali biljka sporije sazrijeva. Kod manjeg fotoperioda od otprilike nešto više od 10 sati mraka, biljka æe brže sazreti za berbu. Pod umjetnom rasvjetom, može vam se èiniti da je vrh biljke spreman za berbu, no kad ga uberete i pogledate na dnevnom svijetlu, možete uvidjeti da ste biljku ubrali ranije negoli ste to željeli. No, u svakom sluèaju bolje ju je ubrati ranije negoli kasnije.

Isto tako, važno je skužiti što vam se najviše sviða kod dobrog dima, jer za svakog je to razlièito. Ja osobno volim se dobro zabiti, pa biljke berem kada 70-80% cvijetova promjeni boju. Èinim to postepeno, tj., prvo berem vrh biljke, pa kroz nekoliko dana sporedne grane ovisno o brzini sazrijevanja. Neki vole euforiæne senzacije koje izaziva THC, pa svoje biljke beru malo prije nego što polovica cvijetova sazri. Ono što najviše volite otkriti èete eksperimentiranjem s vlastitim biljkama.

Kljuèno vrijeme za berbu ovisi i o tome kako, gdje i kada èete sušiti ubrane biljke. Ako ste u žurbi i želite brzo sušenje vaših biljaka, tada ih je bolje ubrati što kasnije možete. Oni koji žele kvalitetu dima, morati æe pokazati strpljivost, što æe im se na kraju isplatiti.

12.2. Brzo sušenje

Ovaj pomalo nezahvalan naslov, namijenjen je nestrpljivima. Za one manje nestrpljive neka ga slobodno preskoèe. Brzo sušenje zapravo znaèi i lošiju kvalitetu dima.

Dakle, odstranite velike listove, isijecite biljku na manje dijelove: i to na sporedne grane
i sam vrh. Položite ih na osunèano mjesto par sati. Zatim ih objesite u mraènoj, suhoj i prozraènoj prostoriji kako bi se sušili dok ne postanu dovoljno suhi za pušenje.

Prethodno opisana metoda i nije najlošiji naèin za sušenje. Ne morate izlagati Suncu ubrane biljke. Možete ih sušiti u blizini radijatora, ventilatora ili nekog drugog izvora topline, no to vam ne preporuèujem.

Za one potpuno nestrpljive: dijelove ubrane biljke možete sušiti u peænici, pa èak i u mikrovalnoj. No takvim brzim sušenjem biljke gube dragocjeni THC, no od toga je puno gori okus dima koji èete dobiti naglim sušenjem biljke.

12.3. Dobra metoda sušenja

Ako ste uložili svoje vrijeme i trud u uzgoj, onda nemojte to upropastiti svojom nestrpljivošæu. Dobro mjesto za sušenje je svaka mraèna, suha i prozraèna prostorija. Mraèna prostorija, ne znaèi da ubrane biljke moraju biti u totalnom mraku, nego ih nemojte izložiti direktnom Suncu, jer ono ima loše djelovanje na stabilnost THC. Suha prostorija, znaèi da vlažnost zraka uvijek mora biti manja od vlažnosti biljke koju ste stavili sušiti. Prozraènost je vrlo bitni element prostora za sušenje, to znaèi da mora postojati cirkulacija zraka, pa stoga držite jedan prozor malo otvorenim. Kada je kišovito ili je zrak vlažan, zatvorite prozor.

Biljku je najbolje staviti sušiti u što veæim dijelovima, jer æe se tako sporije sušiti. Sporijim sušenjem èete omoguæiti da biljka složene šeæere pretvori u jednostavne. Samim tim što ste ubrali biljku, niste je ubili, naime životni procesi trajati æe dok se biljka potpuno ne osuši. Osim toga sazrijevanje cvijetova takoðer æe se nastaviti.

Velike listove potrebno je ukloniti, no listove na cvjetnim vrhovima ne dirajte. Stabiljku ili veæe dijelove sušite na konopcu, i to kao da vješate rublje poslije pranja. Izmeðu svake obješene biljke mora postojati dovoljan razmak za nesmetano kruženje zraka.

Kada biljka promjeni boju iz zelene u smeðo-zelenu boju, isprobajte je tako što èete smotati jedan dobar joint. Ako vam se okus dima sviða, a sam joint se ne gasi dok ga pušite, sa sušenjem je gotovo. Proces sušenja ovisi o kolièini biljaka koje stavili sušiti, vlažnosti zraka i velièini biljaka a traje od 10 do 20 dana.
bounce bounce bounce bounce bounce bounce bounce
avatar
_SAWR_

Broj komentara : 28
Reputation : 2
Join date : 10.01.2011

Korisnički profil

[Vrh] Go down

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]


 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.