Sve o unutrasnjem uzgajanju...kako i sta!!!

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

Sve o unutrasnjem uzgajanju...kako i sta!!!

Postaj  _SAWR_ on pet sij 14, 2011 2:00 pm

1. odabir sjemenki
2. životni ciklus cannabisa
3. fotoperiod i cvjetanje
4. Uzgoj u zatvorenim prostorima (INDOOR)
5. Prihranjivanje biljaka
6. Metode uzgoja
7. Minimalni uvjeti za uzgoj
8. Voda, temperatura, zrak i vlažnost zraka
10. Uzgajivaèke tehnike
11. Bolesti i nametnici
12. Razmnožavanje i kloniranje biljaka
13. Berba i sušenje


KUÆNI UZGOJ


UVOD


Dakle, prije nego se upustite u uzgoj biljaka u kuæi, svakako se dobro pripremite. To znaèi da nije dovoljno samo odluèiti posaditi sjemenke u posude i èekati da iz njih izrastu biljke. Sama priprema za kuæni uzgoj, prije svega znaèi, nauèiti sve o Cannabisu, a zatim nauèeno i primijeniti. Možda se ovaj uvod nekome može èiniti dosadan i bez sadržaja, no èinjenica je da je bolje uèiti na pogreškama drugih. Svatko tko se prvi put upusti u kuæni uzgoj, napraviti æe niz pogrešaka koje æe uloženi trud, vrijeme i novac poveæati a urod smanjiti. Iako je uzgoj Cannabisa vrlo jednostavan i kada je kuæni uzgoj u pitanju, svodi se na prostor i svjetlost. No upravo, ta dva bitna elementa stvaraju poteškoæe poèetnicima. Ovaj se tekst sastoji od niza naslova koje možete èitati na preskok, no savjetujem Vam da ga proèitate u cijelosti.

Prvi tekst o uzgoju, objavljen na ovim stranicama, bio je pun grešaka. Iako je bio namijenjen poèetnicima, nije bio od velike pomoæi. Upravo svjestan tog problema, dugo sam pripremao potpun tekst koji æe biti potpuno razumljiv svima. Za ovaj uradak osim osobnog iskustva, koje je sada poprilièno veliko, koristio sam se i sadržajima s drugih web stranica, no najveæi dio teksta je prijevod uzgajanja marihuane od Eda Rosenthala & Mela Franka. No iako vrlo sadržajan ovaj tekst nije potpuni prijevod, no sve bitne ali i one nebitne sitnice oko indoor uzgoja nalaze se u njemu.

1.ODABIR SJEMENKI


1.2 SJEME CANNABISA

Cannabis Sativa stvara sjemenke, koje botanièari zovu orašèiæima. Boja sjemenki nije pokazatelj kvalitete, takoðer to se ne može reæi ni za velièinu. Boja sjemenki može biti siva, tamno smeða ili crna, ponekad su sjemenke jednobojne a ponekad su tigrasto prošarane. Kada birate sjemenke za uzgoj bitno je znati odlike biljke koja ih je proizvela. U svakoj pojedinoj sjemenci genetski zapis nosi veæ unaprijed odreðene odlike koje æe biljka razviti tokom svoga razvoja.

1.3. PODRIJETLO SJEMENKI

Nabaviti sjemenke nije problem. Svaki put kada nabavite travu za pušenje, u njoj se najèešæe nalaze i sjemenke, sviða li vam se dim, odnosno odgovara li vam snaga trave svakako zadržite sjemenke. Pri tome pazite da ne miješate sjemenke razlièitih trava, jer ukoliko poželite, kasnije tokom uzgoja proizvesti vlastito sjeme, najbolje je spajati odlike razlièitih biljaka. Ukoliko posadite sjemenke iz samo jednog izvora, vrlo se lako može dogoditi da ih je proizvela samo jedna biljka, pa se u sljedeæe generacije prenose neželjene odlike, kao što je npr. dvospolnost (hemrafroditizam je èest kod kuænog uzgoja). Sjemenke možete nabaviti i preko interneta, no kako u tome nemam iskustva jer èini mi se previše riskantno nabavljati ih tim putem ne mogu vam reæi kakve su odlike takvog sjemenja. Najbolji moguæi izbor je nabaviti sjemenke nastale kuænim uzgojem, jer one u sebi nose odlike koje su podesnije za kuæni uzgoj.

1.1.3. DOBRA SJEMENKA

Dobra sjemenka je ona koja æe niknuti!!! Iako postoji mnogo naèina kako natjerati sjemenku da proklija, ja èu vam opisati onaj koji ja koristim. Sjemenku pogledajte, ako je zelena, bacite je. Ako je boja sjemenke siva, smeða ili crna ili je pak tigrasto prošarana to je to. Protrljajte sjemenku nježno prstima, ako se ljušti bacite je, u suprotnom to je to. Sama velièina sjemenke nije bitan faktor, ali obièno za sadnju birajte najveæe sjemenke. Kada ste na opisan naèin provjerili sjemenke, uzmite ih i stavite namakati u èašu s vodom sobne temperature. Sjemenke koje odmah potonu na dno èaše s velikom æe vjerojatnosti niknuti, te ih pustite da se namaèu nekoliko sati. Sjemenke koje plutaju promuækajte nekoliko puta tokom namakanja od 4 do 5 sati. Tako namoèene sjemenke posadite u tlo dubine do 1cm i zalijte vodom. Nemojte dozvoliti da se sjemenke osuše jer tada neæe proklijati. Sjemenke oèe proklijati na toplom mjestu u razdoblju od 4 do 10 dana.

2. ŽIVOTNI CIKLUS CANNABISA


Cannabis Sativa jednogodišnja je biljka. To prije svega znaèi da biljka u normalnim uvjetima, nikne izraste, procvjeta i da plod u vremenu manjem od jedne godine. Kada je rijeè o kuænom uzgoju, treba naglasiti da biljku možete uzgajati onoliko koliko to sami želite, i to od 3 mjeseca pa do nekoliko godina.

2.1. KLIJANJE

Završetkom zime, u proljeæe pod utjecajem temperature i vlage, sjemenka Cannabisa nabubri, a embrio u sjemenci oživi. Sjemenka puca po sredini i iz nje izlazi korijen koji pod utjecajem gravitacije raste prema dolje. Biljka izbija iz zemlje, usidrena svojim korijenom, šireæi svoje embrijske listiæe (cotyledons-ovalni embrijski listovi) koji obasjani sunèevom svjetlošæu poèinju proces fotosinteze, stvarajuæi hranu za daljnji razvoj biljke.

2.2 VEGETACIJSKI RAST

Vegetacijski rast Cannabisa možemo uvjetno podijeliti na dva stadija:1.poèetni vegetacijski rast i 2.pravi vegetacijski rast.
Biljka je proklijala i poèinje njen razvoj, raste prvi par listova koji se razlikuju od embrijskih po svom obliku i velièini, sastoje se od jednog pera èiji su krajevi ricasti. Sljedeæi par listova veæi je od prethodnog i ima obièno tri pera. Svaki sljedeæi par listova veæi je od prethodnog i broj pera po lisnom paru raste. Kada, broj pera dostigne maximum od 9 ili 11 pera po lisnom paru, završava poèetni vegetacijski rast, koji u prirodi traje 4 do 6 tjedana.
Pravi vegetacijski rast je period maksimalnog rasta biljke. Biljka ne može rasti brže, negoli njeni listovi procesom fotosinteze proizvedu dovoljno hrane za daljini razvoj. Zanimljivo je da biljka u izvrsnim uvjetima može rasti i do 15cm dnevno, no uobièajeni rast je od 2,5 do 5cm dnevno. Broj pera po listu odreðen je tokom srednjeg vegetacijskog razdoblja. Raspored listova na glavnoj stabiljci mijenja se iz nasuprotnog u naizmjenièan. Internode (prostor izmeðu jednog para listova do drugog) se smanjuju, a rast listova izgleda gušæi. U prirodi to traje od 3 do 5 mjeseci.

2.3. PREDCVIJETANJE

To je kratko razdoblje koje traje od jednog do dva tjedna. Rast biljke usporava se i biljka poèinje novi program rasta zapisan u njezinim genima. Dolaskom jeseni smanjuje se broj sati dnevne sunèeve svijetlosti, te hormon cvjetanja prelazi kritièni nivo i potièe biljku na cvjetanje. Biljka hormon cvjetanja proizvodi od poèetka svoga rasta u noænim satima, no kako su dani u proljeæe i ljeti duži, on ne prelazi kritièni nivo. Hormon cvjetanja vrlo je osjetljiv na svjetlost, te se on pod utjecajem svjetla raspada.

2.4 CVIJETANJE

Cannabis Sativa jednospolna je biljka, odnosno svaka pojedina biljka ili je muška ili ženska. Muške biljke, u prirodi poèinju cvjetati prije ženskih i to u razdoblju od 3 do 4 tjedna iz jednostavnog razloga, otpuštanja polena i oplodnje ženskih biljaka. U poèetku gornje se internode izdužuju i u vremenu od nekoliko dana stvaraju se prvi cvijetovi. Muški cvjetovi mali su i obièno obojeni zeleno, a ponekad mogu biti žuti ili ružièasti. Oni se razvijaju u grozdove èije kuglice vise, a kada se otvore ispuštaju oblake polena. Jednom kada proizvodnja polena prestane, muške biljke slabe i na kraju umiru.

Ženski cvijetovi sastoje se od dvije male, oko 1cm duge, obièno bijelo obojene dlaèice (stigme) koje se dižu iz komuške (mahune) u obliku slova V. Sama komuška, jajastog je oblika i zapravo je promijenjen list (brakteja) u èijoj se unutrašnjosti nakon oplodnje razvija sjemenka. Ženski cvijetovi razvijaju se grozdasto, gusto zbijeni i uspravni. Cvjetanje obièno traje od jednog do dva mjeseca, odnosno prestaje oprašivanjem pri èemu se poèinju stvarati sjemenke. No cvjetanje se može produžiti pod uvjetom da nije došlo do oprašivanja i u prirodi æe trajati do prvog mraza, a u kuænom uzgoju ovisiti æe o kolièini svijetla i traje od 7 do 9 tjedana.

2.5. STVARANJE SJEMENKI

Nakon oprašivanja, svaki pojedini cvijet stvara jednu sjemenku, koja komušku cijepa tokom svog razvoja, a sama komuška poprima oblik sjemenke. Kada polen s muških cvijetova dospije na stigmu, ona se povlaèi i oplodnja je gotova. Sam proces dozrijevanja sjemenki traje od desetak dana pa do 4 tjedna. Biljka postepeno gubi klorofil na svojim listovima, te naposljetku umire sa dozrelim sjemenkama. Razvoj sjemenki zahtijeva veæe kolièine hranjiva i minerala, koje biljka osim iz tla izvlaèi i iz svojih listova, naime kako više ne raste ona troši vlastite resurse pohranjene u listovima.

3. FOTOPERIOD I CVIJETANJE

Za uzgajivaèa trave bitno je znati povezanost biljke s njezinom okolinom, odnosno reakcija biljke na fotoperiod. Fotoperiod je dnevni broj sati svjetla u odnosu na mrak (noæ).U prirodi duže noæi (jesen) upozoravaju biljke, da je vrijeme za poèetak cvjetanja i stvaranja sjemenki, prije negoli doðu zimski mrazevi. Dok su dani dovoljno dugi (više od 12 sati), biljka je u vegetacijskoj fazi, pa èak i ako se pojave cvijetovi, oni oèe biti malom broju i nedovoljno razvijeni (to se inaèe u prirodi vrlo rijetko dogaða). Nasuprot tome, ako su dani previše kratki (manje od 10 sati dnevnog svijetla), biljka brzo poèinje cvjetati, no cvijetovi su takoðer slabo razvijeni.

Osjetljivost biljke na duge noæi u izravnoj je vezi s hormonom cvjetanja. Hormon cvjetanja biljka stvara, od trenutka klijanja, ali samo tokom noæi. Dovoljno je kratkotrajno i vrlo slabo svijetlo da hormon cvjetanja postane neaktivan i poène se raspadati. Kada su noæi dovoljno duge, hormon cvjetanja prelazi kritièni nivo, te biljka poèinje novi režim razvoja, odnosno poèinje cvjetati.

Prirodni fotoperiod mijenja se kroz godišnja doba. S prvim danom proljeæa, dnevna svijetlost raste s 12 sati svijetla, da bi dosegla svoj maksimum 21.06. (poèetak ljeta). S prvim danom ljeta broj sati dnevnog svijetla postepeno pada, da bi 21.09. (jesen), došao na 12 sati. Broj sati dnevnog svijetla od poèeka jeseni i dalje pada, da bi 21.12 iznosio svega 9 sati (45° geog. širine, naša hemisfera).

Osim gore navedenog, fotoperiod ovisi i o terenu, pokrivenosti neba oblacima i geografskoj širini. Teren, koji je brdovit, ima nešto kraæi fotoperiod od terena koji se nalazi na ravnici. No, ovi su utjecaji manji kada je u pitanju uzgoj, ali ih svakako treba uzeti u obzir.

Cannabisu je opæenito potrebno do dva tjedna svijetlošæu neometanih noæi da bi se pojavili cvijetovi. Period potreban za pojavu cvijetova u uskoj je vezi sa (1) vrstom, (2) starošæu biljke, (3) spolu i (4) uvjetima uzgajanja.

(1). Vrste konoplji, koje se uzgajaju, na višim geografskim širinama, zbog kratkoæe sezone uzgoja, brže reagiraju na duže noæi. Tako primjerice neke varijacije konoplji reagiraju veæ pri devet do deset sati trajanja noæi, varijacije s umjerenih geografskih širina obièno reagiraju s jedanaest do trinaest noænih sati. Ekvatorske varijacije reagiraju s 12 do 13 (pa i više od 13 sati) sati dugih noæi. Dakle sa 13 sati dugih, svijetlošæu neometanih noæi, sve æe vrste Cannabisa procvjetati u vremenskom razdoblju do dva tjedna.
(2). Starije biljke brže, (zbog svoje razvijenosti) reagiraju na duže noæi. Tako primjerice, biljka stara 3-5 mjeseci, može poèeti cvjetati s veæ 4 duže noæi. Mlaðe biljke, sporije reagiraju.
(3). Muške i ženske biljke, sigurno æe procvjetati, ako su noæi duže, u vremenu do dva tjedna. No za razliku od ženskih biljaka, muške biljke èesto æe poèeti cvjetati sa starošæu od 3 do 5 mjeseci, potaknute svojim unutrašnjim biološkim satom, a da pri tom noæ može trajati svega 6 sati.
(4). Hladnije temperature (ispod 10°C), usporavaju pojavu cvijetova, ali i sam proces cvjetanja. Osim toga, loši uvjeti uzgajanja, s nižim temperaturama od prosjeka, loše utjeèu na razvoj ženskih cvijetova. Cvijetovi se èesto neæe razviti u svojoj punoj velièini.

Dva su osnovna naèina primjene fotoperioda kod uzgoja Cannabisa: 1.) produljivanje dana i 2.) produljivanje noæi.
Cvjetanje Canabisa može se odgoditi ako se pomoæu umjetno dobivenog svijetla produlji dužina dana. Tako ako uzgajivaè, uzgaja Cannabis u posudama na otvorenom prostoru, može iskoristiti Sunce kao osnovni izvor u proljeæe i ljeti, a koncem ljeta biljkama produžiti trajanje dana tako da ih ili u predveèer osvijetli umjetnom rasvjetom ili da ih potpuno nastavi uzgajati pod rasvjetom. Drugi naèin je uzgajanje Cannabisa pod umjetnom rasvjetom u zatvorenim prostorima gdje nema prirodnog izvora svijetlosti. Na taj se naèin Cannabis može uzgajati onoliko vremena koliko to uzgajivaè želi 3,4,5 mjeseci pa i godinu dana.
Sklanjanjem biljke u mraèan prostor, može se produljiti noæ i potaknuti biljku na cvjetanje, prije nego što bi sam proces poèeo prirodnim putem.

Dakle, uzgajanje u zatvorenim prostorima može poèeti i završiti u bilo koje doba godine pod uvjetom da biljkama ponudite umjetnu rasvjetu i što je najbitnije uzgajanje traje onoliko koliko to uzgajivaè želi. Pod umjetnom rasvjetom biljkama se daje od 14 do 18 sati pa i 24 sati svijetla dnevno dok ne postignu željenu razvijenost, a zatim da bi ih se potaklo na cvjetanje pruža im se oko 10-11 sati svijetla





4. UZGOJ U ZATVORENIM PROSTORIMA (INDOOR)

Cannabis je vrlo prilagodljiva biljka, može se uzgajati gdje želite ako joj pružite minimalne uvjete, no to ne znaèi da æe i rezultati biti onakvi kakvi želite da budu. Indoor uzgoj, obuhvaæa uzgoj od staklenika, garaža, soba pa sve do ormara i tuš kabina. Dakle osim prostora, najbitniji uvjet je rasvjeta koju èete pružiti vašim biljkama, jer kao i svim biljkama tako je i canabisu potrebno svijetlo kao osnovni uvjet za razvoj i rast. No za dobar uzgoj, Cannabisu nije dovoljna svijetlost vaših dnevnih boravaka. Nemojte niti sluèajno usporeðivati canabis sa npr. fikusom, jer fikus kao sobna biljka visinu od dva metra dostigne za dvije do tri godine, dok u prirodi u jednoj godini može narasti nekoliko pa i desetke metara. Fikus je genetski prilagoðen da raste s vrlo malo svijetla, puzeæi se razvija oko stabla domaæina, dok ne postigne visinu njegove krošnje, kada se razvije u drvo s krošnjom. Cannabis je jednogodišnja biljka (iako je možete uzgajati i više od godinu dana), to znaèi da mora proklijati, izrasti, procvjetati i dati plod u razdoblju od nekoliko mjeseci.Za sve to canabisu je potrebna velika kolièina svijetla bilo iz prirodnog izvora (Sunce) ili svijetla dobivenog pomoæu umjetne rasvjete. Treba biti uporan i ne obeshrabriti se poèetnièkim greškama, a njih æe biti poprilièno, bez obzira koliko ste se pripremili za uzgoj. Iako su informacije na stranim web stranicama, toène i podrobne, o uzgoju èete nauèiti samo na temelju vlastitih iskustava. Ja sam u poèetku imao poprilièno teškoæa, nije mi polazilo za rukom klonirati biljke sve do prije mjesec dana, u poèetku nisam kužio koliko zapravo svijetla treba mojim biljkama i koliko najmanje trebam uzgajati biljke a da se ne moram bojati da æe mi urod biti loš ili da u polovici faze cvjetanja nemam dovoljno prostora za daljnji uzgoj.

4.1. PROSTOR ZA UZGOJ

Kada znate gdje èete uzgajati svoje biljke ili biljku, lakše èete odabrati i izvor svijetla za vaše biljke. Ako biljke uzgajate u prostoru gdje dopire mnogo prirodne svijetlosti, kao npr. u stakleniku, tada možete dopustiti da se biljke razviju u svojoj punoj velièini, možete ih uzgajati samo pomoæu prirodnog svijetla ili kao dodatak prirodnom svijetlu koristiti umjetnu rasvjetu. Ako je prostor malen (ormar ili tuš kabina), tada èete ih uzgajati onoliko koliko vam to prostor dozvoljava, a za rasvjetu èete koristiti floroscentne lampe (cijevi od 18W) ili štedne sijalice od 23W. Dakle prostor æe odrediti konaènu visinu vaše biljke, a samim time i tip rasvjete koji èete koristiti. Namjerno sam Indoor uzgoj zapoèeo s prostorom, a ne sa rasvjetom kako je to uobièajeno na stranim web stranicama. Dakle, ako niste ogranièeni visinom prostora, onda èete biljkama pružiti vegetacijsko razdoblje dok ne postignu visinu od otprilike 1,5m ili više, a zatim ih staviti u fotoperiod manji od 12 sati svijetla. Ako je visina prostora ogranièena na npr. 1,5m, tada èete biljke uzgajati 4 do 7 tjedana. Minimalna visina biljke, na kojoj je možete natjerati da procvjeta jest 29-32cm, a to je visina koju biljka dostigne zavisno o svojoj genetici u vremenu od 20 do 40 dana, no to æe vam u konaènici donijeti i minimalan urod po stabiljci. Ja sam poèeo s jednim obiènim ormarom, u koje sam prije više od dvije godine uzgojio svoje prve dvije biljke, zatim zbog želje da uzgojim više biljaka, uredio sam i drugi ormar. Sada sam od aluminijskih profila sastavio krletku koja mi omoguæava uzgoj desetak biljaka do visine od 2,5m (iako ih ne uzgajam do te visine). Dakle, kada odaberete prostor, znate visinu do koje možete uzgajati biljke, tada možete odabrati i rasvjetu koju èete koristiti za uzgoj. Sam prostor potrebno je dodatno urediti, to znaèi zidove prostora i strop (bilo da je to ormar ili dio sobe) obložiti aluminijskom folijom ili obojiti u bijelo, kako bi se svjetlost reflektirala prema biljkama. Morate misliti i na manipulaciju biljkama, kabele, zalijevanje i drugo.

4.2. SVIJETLOST

Sunce kao izvor svijetlosti, najjeftinije i najbolje što biljkama možete priuštiti. To ne znaèi da ga umjetna rasvjeta ne može dobro zamijeniti. Po mojem iskustvu biljke koje se uzgajaju pri dobroj umjetnoj rasvjeti, rastu brže, i opæenito izgledaju bolje. No Sunce je besplatno, pa se samo iz tog razloga isplati koristiti ga kao osnovni izvor svijetlosti koristeæi umjetnu rasvjetu kao dodatak kako bi te produžili dan u toku vegetacijske faze. Biljke koje rastu pri nedovoljnoj kolièini svijetlosti imaju veæi razmak izmeðu internoda, a sporedne grane slabo ili nikako se ne razvijaju dok nisu u fazi cvjetanja. Da bi biljke rasle u lijepo formiran grm potrebno im je pet sati nièim neometanog direktnog sunèevog svijetla. S dva do tri sata direktnog Sunèevog svijetla dobiti èete dobro razvijen vrh u konaènici uzgoja. Veliki nedostatak Sunca kao izvora svijetlosti je npr. ako se koristite balkonom, vaše biljke vidljive su neželjenim oèima, zatim tu su i neželjeni nametnici poput crvenog pauka, koji može uništiti vašu biljku za nekoliko dana. Svakako najveæi nedostatak je što se Suncem možete koristiti samo u razdoblju od proljeæa do kraja ljeta, jer naši krajevi dobivaju svijetlost slabog intenziteta tokom jeseni i zime, da biste vaše biljke uzgajali na balkonu ili pak u dnevnom boravku. Ako kombinirate Sunce i umjetnu rasvjetu, onda to èinite samo u vegetacijskom razdoblju. Kada su vaše biljke u fazi cvjetanja, a sezona je kasnog ljeta, jeseni ili zime, koristite samo jaku umjetnu rasvjetu. Kada je u pitanju umjetna rasvjeta onda je njen nedostatak njezina cijena. Oprema ili lampe za uzgoj èesto su skupe, a tu je i trošak elektriène energije. Ja osobno koristim floroscentne cijevi i štedne žarulje, jer po svojoj cijeni i lake dobavljivosti, te manipulacije prilikom uzgoja daju dobre rezultate.

4.2.1. Umjetna rasvjeta

Ova tema, najbitnije je kada je u pitanju kuæni uzgoj. Prije svega, poèetnik æe si postaviti pitanje kakve lampe koristiti. To prije svega ovisi o prostoru u kojem èete uzgajati vaše biljke. Sigurno je da se neæete baciti u mukotrpnu potragu za HID lampama i opremom ako svoje biljke uzgajate u npr. prostoru poput ormara, takoðer u takav prostor ne možete staviti niti floroscentnu cijev od 40W, pa ipak i za takav prostor možete osigurati dobru i kvalitetnu rasvjetu.

Sada æemo malo o lumenima. Na svakoj kutiji za sijalice, piše koliko lumena one isijavaju. To je jedinica koju èete koristiti i za odreðivanje tipa i broja lampi za prostor u kojem namjeravate uzgajati vaše biljke. Na 0,5m2 idealna rasvjeta za odlièan rast i razvoj biljaka bilo bi snaga svijetlosti od 12 000-13 000 lumena, minimum bi bio 9 000-10 000 lumena. No minimum minimuma bilo bi 5 000-6 000 lumena, no pri tom osvjetljenju nemojte uzgajati biljke više od 6 tjedana (vegetacijska faza), takve biljke neæe razviti sporedne grane, internode æe biti veæe (biljke kao da trèe prema svijetlosti), no ipak moguæe je dobiti dobre vrhove.

Obiène sijalice, kada je u pitanju kuæni uzgoj nisu primjerene, ne toliko zbog toga što isijavaju svijetlo slabog intenziteta (100W =1350-1400 lumena, 150W =2150-2200 lumena), veæ što najveæi dio el. energije pretvaraju u toplinsku, pa ih je nemoguæe staviti blizu vrhova biljke i to je glavni razlog njihove neefikasnosti.

4.2.2. Floroscentne cijevi

Floroscentne cijevi dobre su i pogodne za kuæni uzgoj. Obièno se koriste cijevi od 40W, koje se smještaju vrlo blizu vrhova 4-6cm, i koje isijavaju oko 3 000 lumena. No zbog svoje dužine, ne možete ih smjestiti u ormar. Floroscentne cijevi od 18W, stanu u ormar, no pored njih èete morati kombinirati i drugu rasvjetu, kao što su npr. štedne žarulje. Mana floroscentnih lampi je svakako njihova duljina i to što svoju svijetlost ne bacaju jednakim intenzitetom po cijeloj svojoj duljini. Najjaèi intenzitet svijetla je po sredini cijevi koji slabi prema krajevima cijevi. Ove lampe najpodesnije su za vegetacijsku fazu, te kloniranje biljaka. I treba reæi da ih u svijetu upotrebljava veliki broj growera. Kada ih koristite, zbog upotpunjavanja spektra koristite razlièite tipove npr. cool white i grolux (iako grolux ima slabije karakteristike).

4.2.3. Štedne sijalice

Štedne sijalice su vrlo zanimljiv i nama u Hrvatskoj, vrlo isplativ izvor svijetla za uzgoj. Štedne sijalice snage 23W isijavaju svijetlost intenziteta 1 500 lumena. Kod nas se mogu naæi Philipsove i Osramove štedne sijalice od 23W, i prema mojim iskustvima èini se da su Philipsove nešto bolje. One sigurno nisu najbolji izvor svijetlosti, no ja ih koristim i imam odliène rezultate. S njima neæete uzgajati biljke visine preko 1,5m (iako nisam probao, no ako namjeravate, mislim da æe biti potrebno instalirati boèno jednu lampu po biljci). Biljke pod njima odlièno rastu ako ih koristite u dovoljnom broju, a ušteda je poprilièna kada je u pitanju elektrièna energija. Prema mojim iskustvima, (iako se nisam služio HID lampama), biljke ispod njih rastu zbijene, sporedne grane poèinju se razvijati veæ nakon deset dana (biljke su od poèetka rasta formirane u predivan grm), nad dvije biljke stavite 3 , a kasnije 4-5 lampi i garantiram vam odliène rezultate. Osim toga, one su pogodne za kloniranje (nakon skoro dvije godine neuspješnih pokušaja, napokon sam pod njima uspio stvoriti prve klonove, ali o tome kasnije). Iako ne znam njihove osobine spektra, èini mi se da imaju podjednaku snagu u plavom i crvenom dijelu spektra. Mana je u njihovom obliku i cijeni lampe, no sve im druge karakteristike idu u prilog (nažalost kuæni groweri vani ne koriste ih, jer imaju puno bolji izbor umjetne rasvjete poput HID lampi). Prednost im je i što se ne zagrijavaju previše da bi toplinom uništile vrhove, stavite ih na visinu od 3-4 cm od vrha biljke. No ako pored njih kombinirate i floroscentne cijevi tada vas ništa ne sprjeèava da uzgajate biljke do visine koju želite.

4.2.4. HID lampe

HID lampe zasigurno su najbolji izbor svijetla za uzgoj. Problem s njima nije u potrebnom prostoru (vrh biljke mora biti udaljen od njih kod nekih tipova i do dva metra), a niti u njihovoj cijeni (osim lampi potrebni su vam i odgovarajuæi adapteri pa su u startu poprilièno skupe) ili potrošnji el. energije (za uzgoj se koriste najèešæe one od 400W) veæ što ih je kod nas nemoguæe naæi (Rijeèko podruèje). Ne znam kakva je situacija u Zagrebu, no pretpostavljam da ih je moguæe nabaviti u Splitu jer je u njegovoj okolici smještena glavnina rasadnika za uzgoj cvijeæa u Hrvatskoj. Ako ih baš želite, kupite ih preko interneta, no pri tome pazite na potreban napon i ne zaboravite da morate kupiti i adapter te odgovarajuæi reflektor sa zaštitom koji je kod nekih tipova HID lampi obavezan.

HID lampe dolaze u razlièitim izvedbama, prema prostoru koji osvjetljavaju. Sigurno neæete kupiti lampe namijenjene za osvjetljivanje parkirališta, nogometnih igrališta ili bazena. Svakako se prije kupovine dobro informirajte i kupite one koje su namijenjene za uzgoj cvijeæa ili sobnog bilja u rasadnicima.

HID lampe dolaze u tri osnovne izvedbe: High Pressure Sodium (HPS), Metal Halide (MH) i Mercury Vapor. Karakteristike su im odliène, no nisam ih upotrebljavao, jer jednostavno nisam mogao doæi do njih, no u skoroj buduænosti imam namjeru nabaviti jednu takvu lampu, jer su im prednosti više nego oèite, npr. nije ih potrebno svaki dan pomicati, kao što je to kod floroscentnih cijevi ili štednih sijalica, što je više nego zamoran postupak. Osim toga kada se uzme u obzir intenzitet svijetlosti koji isijavaju cijena im i nije visoka kao što se to u poèetku èini, dapaèe ispada da su konaènici isplativije od drugih izvora svijetla. Na primjer MH 250W isijava 19 000-22 000 lumena, MH 400W 36 000 lumena.

Ako se odluèite za HID sustave imajte na umu, da je za prostor od 1m2 preporuèena lampa od 400W za odlièan uzgoj. Razlog tome je što se lampe postavljaju daleko od vrhova biljaka.

4.2.5. Moja iskustva s razlièitim izvorima svijetla

Kao što sam spomenuo poèeo sam s uzgojem u ormaru, gdje sam imao instalirane floroscentne cijevi od 18W (3 komada), obiènu sijalicu od 100W, a kasnije sam dodao i dvije štedne sijalice, ne mogu reæi da je taj pokušaj bio naroèito uspješan, iako su vrhovi bili odlièni. Naravno koristio sam se i Suncem, ali vrlo kratko razdoblje. Kada sam koristio samo Sunce (balkon i dnevni boravak okrenut prema jugu), rezultati su bili slabiji iako su biljke bile formirane grmoliko, tako da je prema mojim iskustvima puno bolja umjetna rasvjeta i uzgajanje biljaka do 1m visine (vegetacijska faza) pri osvjetljenju od 8 000 lumena po 0,5m2 ili 7 500 lumena po 0,5m2 a to je stvarno minimum minimuma, nego korištenje Sunca kao izvora svijetlosti samog ili u kombinaciji s umjetnom rasvjetom. Svakako nabolje rezultate postigao sam sa posljednjom berbom pri osvjetljenju od 12 500 lumena po 0,5m2 i to tako što sam prvih 6 tjedana uzgajao biljke pod konstantnim svijetlom, zatim dva tjedna pod osvjetljenjem koje sam postepeno smanjivao do 14 sati svijetla po danu, a zatim smanjio trajanje broja sati svijetla na 10,5 sati po danu, nekih 7 dana od pojave prvih cvijetova poveæao sam kolièinu svijetla na 11,5 sati do berbe. Biljke koje sam poèeo uzgajati ranije na balkonu, a zatim u dnevnom boravku koristeæi samo Sunce kao izvor svijetla, bile su puno manje, a cvijetovi biljaka slabije razvijeni od onih koje sam uzgajao samo pod umjetnom rasvjetom. No ipak, i sljedeæe godine namjeravam uzgajati biljke pod Suncem jer besplatno je besplatno bez obzira na kolièinu i kvalitetu. I još jedan mali savjet, probajte nabaviti timer za paljenje svijetla.

4.2.6. Timer ta paljenje i gašenje svijetla

Ni tako jednostavnu stvar poput timera, neæete pronaæi bez teškoæa. Vani možete naæi timere razlièitih izvedbi, od mehanièkih pa do digitalnih. U Rijeci, možete naæi samo mehanièke i to s jednodnevnim ili tjednim programom. Sasvim je svejedno koji kupite (jednodnevni su jeftiniji). Jednodnevni program znaèi, da kad ga namjestite za paljenje i gašenje on to radi sve dok mu sami ne promijenite vrijeme paljenja i gašenja. Tjedni timer, možete i morate podesiti tako da se svijetlo pali i gasi u odreðeno vrijeme za svaki dan u tjednu. Bolje je da kupite dnevni timer jer je praktièniji za upotrebu. Tjedni timeri su inaèe namijenjeni za urede i kioske. No ono što je puno bitnije, je podjela sati. Podjela sati, je nažalost kod nama u Rijeci dostupnih timera, ogranièena na dva sata, no ako imate sreæe možda nabavite one èija je podjela na 30 minuta. No u svakom sluèaju nabavite timer jer èete s njim imati manje teškoæa prilikom uzgoja, posebno u vrijeme cvjetanja. Ako se upustite u uzgoj bez timera, uvidjet èete koliki je napor uzgajati biljke.

4.3. Tlo i posude za uzgoj biljaka

U prirodi, cannabis razvija svoj korijenski sustav vrlo brzo. U suhim predjelima, biljka u potrazi za vodom može razviti korijen do dubine preko 2m. Korijenski sustav ima oblik mrkve, iz glavnog korijena koji se proteže u dubinu izbija niz sporednih korijena. U izrazito vlažnim i hranjivima bogatim vrstama tla, korijenski sustav biljke visoke oko 2m može biti dubok svega 20cm.

4.3.1. Posude za uzgoj

Svrha posude je da biljci omoguæi da iz tla crpi dovoljne kolièine vode i hranjiva, no i dobro razvijen korijen koji æe usidriti biljku i omoguæiti joj da raste u vis bez opasnosti da se prevrne ili da je vjetar išèupa.

Za uzgoj biljaka, koristite samo plastiène posude. Velièina posude ovisi o vremenu uzgajanja, odnosno visine do koje želite uzgajati vaše biljke, ali i o naèinu uzgoja biljaka. Ako vremenski period uzgajanja biljke do berbe iznosi manje od 4 mjeseca, a pri uzgoju se koristite svijetlom slabijeg intenziteta (manje od 12 000 lumena po 0,5m2), te uzgajate više biljaka na manjem prostoru, tada se neæete koristiti širokim cilindriènim posudama. Za takav tip uzgoja bolje je koristiti se jednolitrenim plastiènim bocama od ledenog èaja ili dvolitrenim plastiènim bocama od coca-cole (podrazumijeva se dodavanje hranjiva tokom uzgoja). Ako pak, želite uzgajati biljke duže vremensko razdoblje, pri svijetlu normalnog intenziteta do njihove pune visine i širine, tada èete ipak morati kupiti plastiène cilindriène posude (kada ih kupujte kupite onaj tip koji je više valjkastog oblika). Naravno, neæete sjemenku odmah posaditi u posudu dijametra 30 cm, biti æe dovoljna posuda dijametra 20cm, a nakon dva mjeseca uzgoja presadite je u posudu promjera od 25 do 40cm. Bitno je znati, veæ u startu koliko dugo želite uzgajati svoje biljke, jer ako ste odabrali plastiène boce, tada morate imati na umu da æe pokušaj presaðivanja biti gotovo nemoguæ, no prednost im je što zauzimaju manje prostora, a sasvim su dovoljne dubine.

Za sve one koji žele uzgajati biljke do pune visine, trebaju imati na umu da se za takav uzgoj koriste posude od 3,5 do 10 litara. Pri tom velièina posude nije bitna, ako ste u moguænosti svaki dan zalijevati biljke, jer biljke æe podjednako uspijevati i u posudi od 3,5 litre i onoj od 10 litara s tom razlikom što èete kod veæih posuda imati manju potrebu za dodavanjem hranjiva i zalijevanjem. No o tome æe biti rijeèi kod metoda uzgoja.

Ako imate podosta volje i živaca, možete sjemenke posaditi, u manje plastiène posude, a zatim ih kada biljke svojim korijenom ispune prostor u posudi, presaditi u posude za 1-2 broj veæi od prijašnje. No ne trebam vam ni reæi koliko je to nepraktièno ako uzgajate veæi broj biljaka. Prednost je ove metode uzgoja, što u startu možete poèeti s uzgojem veæeg broja biljaka, a zatim s vremenom premjestiti odreðen broj biljaka u drugi prostor za uzgajanje ili pak prestati uzgajati biljke koje zaostaju u razvoju. Na ovaj se naèin može postiæi da u konaènici uzgoja sve biljke budu podjednake visine.

Nemojte zaboraviti na dnu posude izbušiti rupe za otjecanje viška tekuæine. Dobro je na dno posude staviti sloj kamenèiæa ili kuglica za drenažu.

4.3.2. Priprema tla

Priprema tla za uzgoj u našim uvjetima neizvediva je po standardima koje canabis zahtijeva. Èesto, u razgovorima s pljugerima, možete èuti da canabis raste kao korov, no to nije toèno. Cannabis zahtijeva tla bogata hranjivima i mineralima za svoj rast. Biljka ima u svojim životnim fazama razlièite potrebe prema osnovnim elementima a to su dušik (N), fosfor (P) i kalij (K). Ti se elementi ne nalaze u èistom obliku veæ u spojevima. U fazi klijanja potrebno joj je više fosfata (P), u vegetacijskoj fazi potrebno joj je više dušiènih spojeva (N), željeza i magnezija (elementi u tragovima), a tokom cvjetanja potreban joj je kalij (K) te niz elemenata u trgovima (Fe,Mg,B,Zn,Cu).

Kod nas èete bez teškoæa pronaæi mješavine pripremljene za uzgoj razlièitih vrsta biljaka, kao npr. kisela tla za kamelije, rodondredone i azeleje, siromašna i porozna tla za kaktuse, bogata tla za pelargonije itd. No neæete naæi tlo koje æe pružiti najbolje uvijete za rast canabisa u svim njegovim životnim fazama.

Dakle, po moguænosti miješajte barem dvije vrste zemlje. Nikako nemojte uzeti tlo iz vrta, jer u njemu se nalaze sjemenke drugih biljaka, ali i mikroorganizmi koji u uvjetima kuænog uzgoja imaju više nego idealne uvjete za razvoj i mogu ugroziti vaše biljke. Mnogi uzgajivaèi peku mješavinu za uzgoj u peænici ili mikrovalnoj kako bi ubili nepoželjne organizme. Dakle, kada sastavljate mješavinu za uzgoj neka vam se polovica sastoji od humusa, a ostatak od mješavine za uzgoj sobnog bilja ili po moguænosti od mješavine za uzgoj pelargonija. Mješavine su sitan izdatak, pa kad ih kupujete, kupite one poznatih proizvoðaèa. Na vreæici imate otisnut postotak dušika, fosfora i kalija koji se u njoj nalaze (N-P-K), a kod boljih proizvoðaèa, u mješavini se nalaze i odgovarajuæi elementi u tragovima. Ako se koristite samo jednom vrstom zemlje, dodajte u nju jednu malu žlicu pepela nastalog sagorijevanjem drveta i jednu do dvije velike žlice kravljeg gnoja ili malu žlicu umjetnog gnojiva. I ovdje vrijedi jedno važno pravilo koliko svijetla pružite vašim biljkama tolike su njene potrebe za hranjivima. Biljke koje primaju svijetlost slabijeg intenziteta trebaju manje hranjiva, dok biljke koje primaju normalno svijetlo imaju veæu potrebu za hranjivima koje èete dodavati tokom uzgoja.

Nikad ne upotrebljavajte tlo u kojem je rasla druga biljka. Nakon berbe bacite tlo u kojem ste uzgajali biljku. Ne koristite kisela tla ili treset pri sastavljanju mješavine za uzgoj, takoðer vam ne preporuèujem niti tla pripremljena za kaktuse.

5. PRIHRANJIVANJE BILJAKA

5.1. Elementi

Postoji 15 esencijalnih elemenata potrebnih za nesmetan rast i razvoj biljaka. Ugljik (C), vodik (H) i kisik (O), tri su osnovna elementa i biljka ih uzima iz zraka i vode. Ostalih 12 elemenata prvenstveno se apsorbiraju iz tla u obliku minerala ili iona (u anorganskom obliku). Oni su prirodni sastojak tla. Takoðer u komercijalnim mješavinama nalaze se u dovoljnim kolièinama. Problem s nedostatkom hranjiva, nastaje jer se biljke sade u male posude, pa one brzo potroše potrebna im hranjiva.

Elementi potrebni za normalan rast zovu se nutrienti. Ta tri primarna nutrienata su: dušik (N), fosfor (P) i kalij (K). Ta tri elementa glavni su sastojak svih umjetnih gnojiva za prihranjivanje biljaka. Na ambalaži svakog gnojiva nalazi se postotak u obliku oznake N-P-K, 15-10-11, ti brojevi znaèe da se u gnojivu nalazi 15 % dušika, 10% fosfora i 11% kalija, u obliku njihovih spojeva.

Tri sekundarna nutrienata su: kalcij (Ca), sumpor (S) i magnezij (Mg). Biljkama su potrebni za normalan razvoj i takoðer se u tlu nalaze u dovoljnim kolièinama.

Ostali elementi potrebni za razvoj biljaka su Fe,Zn,Mb,B,Mn i Cu. Zovemo ih elementi u tragovima jer su biljkama potrebni u malim kolièinama.

DUŠIK (N)- Dušik, je više nego drugi elementi u tlu povezan s živim ekosustavom. On neprestano kruži živim sustavima: iz tla dospijeva u biljni sustav i iznova se vraèa u tlo, njegova glavna zadaæa je da potièe na aktivnost mikroorganizme u tlu i esencijalan je za cjelokupni život na zemlji. Dušik je kljuèni element u strukturi amino kiselina, koje tvore bjelanèevine, te ali i druge biomolekule sadrže dušik. Klorofil, genetski materijal, te brojni enzimi i biljni hormoni koje biljka stvara sadrže dušik. Dakle, dušik ima važnu ulogu u mnogim procesima koji se odvijaju u biljkama u svim njihovim životnim fazama. Kada govorimo o canabisu, onda možemo reæi da on zahtijeva velike kolièine dušika, posebno u vegetacijskoj fazi. Doziranje dušika pri uzgoju, u primjerenim kolièinama u direktnoj je vezi s brzim i zdravim rastom biljke.

FOSFOR (P)- Fosfor je prisutan kod prijenosa energije iz tvari kao što su NADP i ATP, te molekularnih sustava poput gena. Energija je potrebna za disanje, fotosintezu i sintezu molekula. Canabis ima veæe potrebe za fosforom tokom klijanja, rane faze vegetacije, cvjetanja i stvaranja sjemenki. Može se reæi da su kod canabisa potrebe za fosforom velike.

KALIJ (K)- Kalij utjeèe na mnoge procese koji se odvijaju u biljkama ukljuèujuæi fotosintezu, disanje, sintezu bjelanèevina, te je povezan s drugim nutrientima. Upravo s fosforom, kalij je u dodiru najviše tokom rane faze rasta. Kalij je u vezi s razvojem stabiljke i otpornošæu biljke prema bolestima.

KALCIJ (Ca)- Kalcij ima ulogu u sintezi masnoæa i izgradnji staniènih membrana, on je takoðer prisutan pri mitozi (diobi stanice). Biljke uzimaju onoliko kalcija koliko im je to potrebno za normalan rast. U mješavinama za uzgoj malo je kalcija, no u vodi prisutan je u velikim kolièinama (voda iz vodovoda). On utjeèe na kemijske procese u tlu, te na PH tla.

SUMPOR (S)- Sumpor je prisutan u amino kiselinama i bjelanèevinama. On je važan sastojak biljnih vitamina kao što su biotin i tiamin, koji imaju važnu ulogu kod disanja i metabolièkih procesa (biljka sve vitamine potrebne za normalan razvoj stvara sama). U mješavinama za uzgoj nalazi se u dovoljnim kolièinama.

MAGNEZIJ (Mg)- Magnezij je ukljuèen u sintezu bjelanèevina i metabolizam ugljikohidrata. Magnezij je središnji element u strukturi molekua klorofila i ima znaèajnu ulogu u fotosintezi. Kvalitetne mješavine za uzgoj imaju ga u dovoljnim kolièinama.

ELEMENTI U TRAGOVIMA (Zn,B,Cu,Fe,Mn,Mb,)- Oni su posebno važni kao koencimi i katalizatori u mnogim biokemijskim procesima koji se odvijaju u biljkama.


5.2. PRIHRANJIVANJE UMJETNIM GNOJIVIMA

Za uzgoj velikog cannabisa, potrebno je redovito prihranjivanje umjetnim gnojivima. Kada se biljke uzgajaju u normalnim uvjetima, odnosno nalaze se u posudama primjerene velièine te što je najbitnije dobivaju svijetlo odgovarajuæeg intenziteta, onda sljedeæe opisane doze hranjiva mogu i moraju se primijeniti. No ako biljke rastu u lošijim uvjetima, prije svega misli se na to da primaju svijetlo slabijeg intenziteta od preporuèenog, treba biti oprezan pri upotrebi hranjiva, te je bolje upotrijebiti manje doze hranjiva jer pregnojavanjem možete uništiti biljku.

Hranjiva se mogu dodati prije saðenja kada se priprema mješavina za uzgoj ili tokom uzgoja. Gnojiva u rasutom stanju poput umjetnih koncentrata, humusa, komposta ili stajskog gnojiva stavljaju se prije saðenja jer ako se dodaju tokom uzgoja mogu prouzrokovati više štete nego koristi. Mogu uništiti dijelove biljke s kojima dolaze u kontakt poput stabiljke i korijena, ali i vrlo dobra su podloga za štetne mikroorganizme i gljivice, stoga se tokom uzgoja prihranjuje biljke s gnojivima u tekuæem stanju.

Tekuæa gnojiva miješaju se s vodom a mogu biti organska ili najèešæe kemijske smjese koje sadrže glavne nutriente (N-P-K) u odreðenom postotku. Nadalje, nutrienti mogu biti u jednakim proporcijama (npr. 20-20-20), razlièitim proporcijama (npr. 10-20-5) ili mogu sadržavati samo jednu komponentu (npr. 10-0-0). Na primjer oznaka (N-P-K),10-5-5, znaèi da se tekuæe gnojivo sastoji od 20% nutrienata, a 80% su inertne tvari (najèešæe voda).

Kada je u pitanju uzgoj canabisa, treba reæi da mu najviše odgovaraju gnojiva koja sadrže veæe kolièine dušika, no ipak u odreðenom manjem postotku moraju biti prisutni fosfor i kalij, a po moguænosti i elementi u tragovima. Ako biljke rastu u veæim posudama, nije ih potrebno prihranjivati 30 do 45 dana, no kasnije æe im prihranjivanje biti potrebno. Za manje posude a pri normalnom intenzitetu svijetlosti može se poèeti prihranjivati biljke s polovicom propisane doze od 3 ili 4 tjedna uzgoja.

Brzina rasta biljaka u zatvorenim prostorima ogranièena je prostorom, velièinom posude te osvijetljenošæu prostora i kolièinom hranjiva koje biljka može preraditi. Poveæano dodavanje hranjiva od propisanog neæe natjerati biljke da rastu brže, dapaèe nakupljena u tlu u poveæanim dozama uzrokovaæe trovanje tla a zatim i biljaka.

Glavnina tekuæih umjetnih gnojiva dizajnirana su za potrebe sobnog bilja. Cannabis nije sobna biljka, i potrebe za hranjivima daleko su veæe. Ako ste se potrudili oko mješavine tla za uzgoj, velika je vjerojatnost da potrebe za hranjivima budu podmirene s dozama tekuæih gnojiva za kuæno bilje, isto vrijedi ako koristite veæe posude ili redovito presaðujete biljke.

Ako koristite gnojiva koja sadrže 50-70% glavnih nutrienata (npr. 20-20-20), koja se vani èesto upotrebljavaju, tada prihranjujte poslije petog tjedna uzgoja i to svaka dva tjedna, 1 èep na 5 litara vode. Možete prihranjivati s pola èepa na pet litara vode svaki tjedan što je puno preporuèljivije. Zapamtite da je bolje èešæe prihranjivanje s manjim dozama, nego na primjer s punim dozama ali u veæim vremenskim intervalima.

Kada primjenjujete umjetna gnojiva, pazite da je zemlja vlažna, u sluèaju da je suha zalijte je prvo s obiènom vodom bez hranjiva. Promiješajte vodu s gnojivom prije nego zalijete biljke.

Ovisno o uvjetima u kojima uzgajate biljke, s doziranjem gnojiva treba biti vrlo oprezan. Ako se biljke uzgajaju pri slabom svijetlu, rast im je izdužen i u odnosu na visinu imaju malu lisnu masu, ne preporuèujem vam upotrebu gnojiva više od 1/3 propisane doze i u vremenskom intervalu manjem od 10 dana.

5.3. Pregnojavanje

Pregnojavanje biljaka vrlo je èest sluèaj kod uzgoja u zatvorenim prostorima. Pregnojavanje dovodi do veæih kolièina nutrienata u tlu, koje postaje otrovno za biljku koja u njemu raste. Prevelike kolièine dušika koèe proces osmoze i dovodi do dehidracije biljke. Pregnojavanje biljaka vrlo brzo dolazi do izražaja, vrhovi listova savijaju se, gube boju. Boja se mijenja iz žute u smeðu ili sivozelenu, listovi se suše i biljka umire. Sve te opisane promjene vrlo su brze. Ako ste ih primijetili postoji moguænost spašavanja biljke. Možete posudu s biljkom potopiti u vodu ili zalijevati s velikim kolièinama vode kako biste isprali zemlju. Listove koji su suhi odstranite, ako ste pravovremeno reagirali listovi koji se nisu osušili za dva do tri dana æe se oporaviti. Treba posebno naglasiti da je pregnojavanje izrazito opasno za biljke, više nego nedostatak nutrienata kod kojeg uvijek ima dovoljno vremena za reakciju.

5.4. Nedostatak nutrienata

Prije utvrðivanja nedostatka hranjiva kod biljaka, potrebno ju je pregledati i utvrditi da razlog ošteæenja nisu gljivice ili drugi organizmi. Èak i pod najboljim uvjetima uzgoja neæe svo lišæe izgledati perfektno niti imati potpuno zelenu boju. Mali donji listovi kod biljaka normalno umiru nakon mjesec do dva. Pod umjetnom rasvjetom donje lišæe može biti u sjeni ili predaleko od izvora svijetla da bi normalno obavljalo proces fotosinteze. Takvo lišæe postepeno gubi boju te prelazi u žutu sa smeðim površinama i naposljetku umire. Veliko lišæe na glavnoj stabiljci trebalo bi ostati zeleno i zdravo od 1m do 1,5m ispod vrha biljke. Èak i kod manjih rasvjetnih sustava. Niže sporedne grane i doljnje veliko lišæe na glavnoj stabiljci kod slabog svijetla može biti zahvaæeno ošteæenjima. Neki simptomi nedostatka nutrienata poèinju od dna biljke, ali oni opæenito zahvaæaju lišæe na glavnoj stabiljci, a tek kasnije lišæe na sporednim granama.

Neki simptomi nedostatka nutrienata poèinju od dna biljke zahvaæajuæi veliko lišæe, dok drugi poèinju sa rastuæim vrhovima. Te razlike ovise da li su nutrienti koji manjkaju pokretni ili nisu tj. mogu li se kretati iz starijeg lišæa u rastuæe vrhove. Nedostatak pokretnih nutrienata poèinje od dna biljke. Nedostatak nepokretnih nutrienata zahvaæa rastuæe vrhove, odnosno mlado lišæe. N, P, K, Mb, Mg i B su pokretni nutrienti, Mn i Zn su manje pokretni nutrienti dok su Ca, S, Fe i Cu opæenito nepokretni elementi.

Suha atmosfera i uvijek vlažna zemlja može uzrokovati smeðe (suhe) krajeve lišæa (vrlo èesto kod indoor uzgoja). Dakle, ako biljke zalijevate više negoli je to potrebno, a vlažnost zraka je izrazito niska (prostori koji se griju radijatorima), može se dogoditi da se vrhovi listova osuše. Smeði vrhovi listova mogu ukazivati na nedostatak nutrienata ali u tom sluèaju promjene æe biti vidljive i na drugim dijelovima listova.

Kloroza i nekroza su dva izraza koji opisuju simptome bolesti kod biljaka. Kloroza je gubitak zelenila odnosno klorofila. Klorotiæno lišæe ima svijetlo zelenu do žutu boju, i kada se dodaju potrebni nutrienti oporavlja se. Nekroza znaèi odumrle dijelove biljke (listovi), nekrotièni dijelovi svjetlosmeði su do tamnosmeði, i kada se dodaju potrebni nutrienti neæe se oporaviti, dakle to su potpuno mrtvi dijelovi biljke.

Simptomi nedostatka bilo N, P ili K imaju zajednièke osobine: doljnje lišæe žuti, dijelovi listova postaju nekrotièni a sve je to još povezano i s crvenom/ružièastom bojom stabiljke i lisnih peteljki. U takvoj situaciji dodajte hranjivo koje ima približno jednake proporcije spomenutih nutrienata.

Nedostatak dušika (N)- Èest je problem kod uzgoja bilo u zatvorenim prostorima ili vani. Kod kratkotrajnog uzgoja teže je primijetiti nedostatak dušika, osim ako biljke ne rastu u izrazito nekvalitetnom tlu. Nedostatak dušika primjeæuje se kod dugotrajnijih uzgoja, biljka vrlo sporo raste. Pravi simptomi nedostatka dušika poèinju sa postepenim mijenjanjem boje donjih listova na glavnoj stabiljci, u blijedo zelenu pa sve do žute boje, a zatim listovi otpadaju, takoðer pojavljuju se nekrotièna podruèja na listovima. Nedostatak dušika primjeæuje se na stabiljci i peteljkama listova po crvenkastoj, bakrenoj ili ružièastoj boji. Biljka sporije raste, listovi su manji a kada se biljka uzgaja u malim posudama duže vrijeme, proces žuæenja listova i njihovog otpadanja može biti nagalo i brz. Tome je razlog što biljka nastoji dušik iz starijih listova prenijeti u rastuæe vrhove. Kad ste primijetili nedostatak dušika, dovoljno je biljku prignojiti s tekuæim gnojivom no pri tome ne pretjerujte, dovoljna je propisana doza. Inaèe, kada se biljku uzgaja duže vremensko razdoblje u veæim posudama, biti æe potrebno i dovoljno prihraniti biljku jednom u mjesec dana, poloviènom dozom hranjiva. Punom dozom prihranite biljku samo ako vam se èini da biljka ima problema s nedostatkom hranjiva. Biljka koju ste prihranili zbog nedostatka dušika reagira vrlo brzo, 3-5 dana nakon prihrane listovi dobivaju svoju zelenu boju. Tokom cvjetanja izbjegavajte prihranjivanje.

Nedostatak fosfora (P)- Nedostatak fosfora nije èest kod indoor uzgoja. Kod uzgoja vani povezan je sa suhim, alkalnim ili iscrpljenim tlom, takoðer dogaða se pri hladnijem vremenu. Karakteristièan je spor ili zakržljao razvoj. Lišæe je malo i tamno zeleno, stabiljka i peteljke listova crvenkaste su boje. Lišæe žuti i otpada. Kad prihranite biljku, lišæe se neæe oporaviti, no daljnji razvoj biljke biti æe zdrav.

Nedostatak kalija (K)- Nedostatak kalija èest je kod indoor uzgoja, èak i onda kad ga u tlu ima u dovoljnim kolièinama. Biljke u tom sluèaju izgledaju visoke i slabe, dakle karakteristièni su simptomi kao kod uzgoja pri svijetlu slabog intenziteta. Na velikim doljnim listovima pojavljuju se na vrhovima listova nekrotièni dijelovi, a pri jaèem nedostatku kalija mogu zahvaæeni listovi izgledati kao obrubljeni smeðim nekrotiènim dijelovima. Ako simptomi nisu izraziti nije se potrebno zabrinjavati, problem je više estetske prirode. Takoðer, simptomi mogu biti uzrokovani organskim gnojivima. Inaèe oporavak biljke vrlo je spor nakon prihranjivanja.

Nedostatak kalcija (Ca)- Nedostatak kalcija izrazito je rijedak i ne dogaða se ako ste u tlo dodali drvnog pepela. Takoðer, ako živite na Kvarneru i zalijevate vodom iz vodovoda nikad se neæete susresti s tim problemom, dapaèe dugotrajno zalijevanje takvom vodom može zasititi tlo kalcijem a to je problem koji je daleko èešæi. Kalcij je prije svega važan zbog PH ravnoteže u tlu, no previše kalcija može tlo uèiniti previše alkalnim.

Nedostatak sumpora (S)- Nedostatak sumpora nekada se može zamijeniti s nedostatkom dušika jer su simptomi slièni. Vrlo je rijedak nedostatak sumpora tokom uzgoja, a primijeti se po blijedim mladim listovima. Rješenje je u dodavanju MgSO4, no teže je naæi ga kod nas.

Nedostatak magnezija (Mg)- Nedostatak magnezija èest je ako se ne koriste mješavine za uzgoj poznatih proizvoðaèa. Èak i kad ga ima u dovoljnim kolièinama, do njega èesto dolazi ako se zaljeva s vodom iz vodovoda koja sadrži Ca i Cl, odnosno kad doðe do zasiæenja tla kalcijem i klorom. Simptomi nedostatka Mg, poèinju na doljnim listovima. Listovi gube zelenu boju, koja prelazi u svijetlo žutu do bijelu oko žila koje su zelene kao i ostali dio listova zelene boje. Taj proces poèinje od vrha lista. Simptomi su vrlo slièni nedostatku željeza, no kada se listovi poèinju kovrèati i umirati rijeè je o težem nedostatku magnezija. Ako pravovremeno reagirate, listovi se brzo oporavljaju. Treba dodati MgSO4, no kako je kod nas teže doæi do njega, posegnite za umjetnim gnojivima koji ga sadrže (umjetna gnojiva za vrtne ruže).

Nedostatak željeza (Fe)- Nedostatak željeza vrlo je rijedak kod kuænog uzgoja, ako do njega doðe, vjerojatno je tlo ili izrazito kiselo ili èešæe izrazito lužnato, tada imate puno više problema nego što je nedostatak željeza. Simptomi su gotovo isti kao i kod nedostatka magnezija, s tom razlikom što nedostatak željeza više pogaða mlado lišèe. Prva pomoæ je jednostavna, zalijte s gnojivom koji sadrži željezo, ili dodajte malo rðavog željeza, takoðer možete staviti stari èavao u tlo.

Nedostatak elemenata u tragovima vrlo je rijedak problem, stoga neæu opisivati simptome, ako se upotrebljavaju kvalitetne mješavine i upotrebljavaju umjetna gnojiva koja sadrže elemente u tragovima neæete imati problema kad je u pitanju nedostatak elemenata u tragovima. Ako naprotiv, za uzgoj koristite iscrpljena tla, tada vam nedostatak elemenata u tragovima neæe zadavati nikakve brige, buduæi da èete imati problema s gore opisanim nedostacima.

6. METODE UZGOJA

Kako vodiè za uzgajivaèe marihuane od Eda Rosenthala & Mela Franka navodi, postoji onoliko metoda uzgoja canabisa koliko i uzgajivaèa. Nijedna metoda koja æe biti opisana ne mora biti bolja od druge, vrijednost se ogleda u tome što uzgojite. Kao primjer, može vam poslužiti galerija na ovim stranicama, gdje slike nisu stavljene da bi prikazale samo klasiène primjere canabisa spremnog za berbu. Vi èete prije svega uzgoj prilagoditi svojim moguænostima a to su: raspoloživi prostor i rasvjeta koju možete pružiti vašim biljkama. Po slikama iz galerije možete vidjeti da obrezivanjem biljke dobivate moguænost da bolje iskoristite raspoloživi prostor i svijetlo. Èetiri opisane metode poslužiti æe vam prije svega da steknete uvid u naèin kako to rade drugi. No, jedno je sigurno, sami èete po moguænostima koje imate steæi s vremenom dovoljno iskustva da stvorite vlastitu metodu uzgoja.

6.1. Metoda rezanja rastuæeg vrha

Ova metoda ima svojih prednosti i mana. Zahtijeva sadnju sjemenki u veæe posude zbog dugotrajnijeg uzgoja. Samim time ogranièeni ste brojem biljaka koje možete posaditi u odreðenom prostoru. No, najveæi problem je što ne znate kojeg je spola vaša biljka, a vrijeme i uloženi trud znatan su ulog ako se ispostavi da je biljka muška. No ako, pokušate s klonom èiji spol znate onda je metoda odlièna.

Kada poèinjete iz sjemenki: Posadite nekoliko sjemenki u posude od 3-5 litara. Ovisno o broju biljaka koje niknu, u razdoblju od 6-8 tjedana uništite biljke koje zaostaju u razvoju ili koje vam se èine pretjerano velikim, odnosno pazite da vam u svakoj posudi ostane po jedna biljka s debljom stabiljkom, biljke koje ne želite dalje uzgajati odrežite pri dnu stabiljke, nemojte ih èupati.. Tokom 4-5 tjedna rasta, podrežite vrhove biljki tako da vam biljke budu u istoj razini, sporednim granama odsijecite vrhove do 4 internode. Ako imate dovoljno prostora i svijetla, možete postupak ponoviti nakon mjesec do dva dana ili se odluèiti da biljke stavite u fazu cvjetanja. Kada primijetite biljke s muškim cvijetovima maknite ih iz vrta. Ova metoda daje vam velike moguænosti i odlièna je jer možete uzgajati biljke dugo vremena, a da pri tom kontrolirate visinu biljke. Urod biljki veæi je nego kada uzgajate biljku bez podrezivanja jer grane bolje ispunjavaju raspoloživi prostor, no zato sam uzgoj iziskuje poprilièno vremena.

6.2. Metoda uzgoja više biljki u jednoj posudi

Ova metoda sastoji se u uzgoju tri biljke u posudi od 5 litara pa i više. Posadite desetak sjemenki, te u razdoblju do tri tjedna ostavite po tri biljke u posudi i nastavite ih uzgajati do vremena kad ih poželite staviti u fazu cvjetanja. Metoda je zahvalna samo iz jednog razloga, u svakoj posudi biti æe barem jedna ženska biljka. No, mane su što biljke neæe rasti jednako, a sporedne grane slabije æe se razvijati. No ako, znate karakteristike biljaka èije sjemenke sadite, a to možete samo ako su sjemenke iz vašeg uzgoja ili uzgoja vašeg prijatelja onda treba spomenuti da su biljke manjeg rasta, pogodnije za ovakav uzgoj. Inaèe, nikako nemojte u posudi ostaviti više od tri biljke. Kada je u pitanju urod, on je manji zbog slabijeg razvoja sporednih grana. Da biste pospješili njihov razvoj možete otkinuti doljnje velike listove do polovice visine biljke. Ova metoda nije moj favorit, no primjerena je za uzgoj i u malim i velikim prostorima.

_SAWR_

Broj komentara: 28
Reputation: 2
Join date: 10.01.2011

Korisnički profil

[Vrh] Go down

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]

- Similar topics

Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.