LED Light Emitiong Diode / LED vs HID!!!

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

LED Light Emitiong Diode / LED vs HID!!!

Postaj  _SAWR_ on čet sij 13, 2011 7:28 am

LED Light Emitiong Diode / LED vs HID

LED (light emiting diodes)


Dok ne stigne nova generacija LED dioda (otprilike za dvije godine), prosjeèan uzgoj sa LED lampama nije ekonomski isplativ, osim naravno za uzgajanje u malom prostoru, kad je temperatura glavni problem.

Postoje mnoge neistinite tvrdnje u vezi uzgoja sa LED lampama, a najvise ih stvaraju prodavaèi koji pokusavaju opravdati svoje visoke cene.

KOLIÈINA FOTONA
Biljka za fotosintezu koristi fotone.
Lumen po metru kvadratnom, ili watt po metru kvadratnom se koriste za mjerenje osvetljenosti, uzimajuæi u obzir da sve lampe sa kojima uzgajivaèi rade imaju vise manje jednak broj fotona po lumenu (nije vise od 15% razlike izmeðu pojedinih), ali to ne važi kada govorimo o LED tehnici, pošto emituju uzak spektar svetlosti, jedan lumen po metru dobiven od vale daljine 660nm, LED dioda ima šest puta više fortona nego HPS žarulja sa istim promerom lumena po metru.

Zato moramo koristiti broj fotona kako bi uporedili. Minimalno po standardu, 400w HPS po kvadratno metru, jednako je 650 mikro mola fotona (uE) (po metru kvadratnom, ili 1000 uE (600w HPS)=1 mili mol fotona.

ISKORISTIVOST
Uobièajeno je da se koriste HID lampe u vodoravnom položaju uz pomoæ reflektora, koji gubi 20-25% svjetla žarulje (zbog ovoga, vertikano postavljene “cooltube” bez reflektora daju više grama po wattu). LED su èesto postavljene da emitiraju u jednom smijeru, pa je iskoristeno 75-80% fotona.

660nm LED imaju otprilike 25% vise koristi u fotosintezi nego proseèan HPS spektar, i 15 do 25% bolje “upijanje” svjetla na listovima biljke. Znaèi, koristeæi ovu valjnu daljinu, može se oèekivati isti urod koristeci upola fotona manje nego sto HPS emitira a minimalno 325 uE.



Ljudi se cesto zavaravaju misleæi da LED ima najbolju iskoristljivost kod pretvaranja elektriène energije u svjetlo, zapravo ima manje nego jaka HPS žarulja. Uraèunavajuæu gubitke na prgušnici, 600w HPS pretvara 35-38% energije u PAR (400-700nm) svjetlost. Trenutno, najbolje LED na tržištu su ispod 35%, i vrlo èesto ispod 20%.

Naèin da im se pojaèa efikasnost, je underdrive* ali to znatno povecava poèetni trošak.
underdrive* – metoda koja se koristi u tehnici radi poveæanja iskoristivosti trošila i produljenja radnog vijeka, smanjuje se napon operacije ali dodaje se vise trošila da se postigne jednaka proizvodnja

Recimo da imamo 660nm LED sa iskoristljivosti od 30% (što bi bilo vrlo dobro), i 5,35 uE emitirano po jednom wattu, da bi dobili 325uE (slicno kao sto ima 400w HPS sa reflektorom), trebamo emitirati 60,74 watta, znaci trošimo 202 watta. To je dobro, trošimo upola manje watta, ali jeli isplativo platiti toliko za opremu Question

CIJENE I EKONOMSKA ISPLATIVOST
Na sreæu, cijene LED dioda na tržištu padaju i poveæavaju im se preformanse, znaèi u bliskoj buduænosti, to æe biti itekako isplatljiv naèin uzgajanja biljaka.

Ali za sada, prodavaèi LED lampi moraju dosta podataka prelagati, da bi uverili kupce kako je to isplatljivo.Ova tehnika se treba jos mnogo prouèiti i prièekati pad cena prije nego se poène masovno upotrebljavati.

LED KAO POMOC UZ HID
Za sada LED lampe su dobra opcija ako zelimo malo redizajnirati naš vrt. Dobre su kao pomoæ HID lampama za niže vrhove i mjesta koja one ne pokrivaju dovoljno. LED lampe rade tako "hladno" da da se slobodno mogu približiti biljkama. Mogu se obesiti izmeðu grana i na mjesta nezamisliva za HID lampe zbog njihove emisije topline. Ovo nam omoguæava uzgoj u mnogo manjim prostorima eliminirajuæi problem topline koji smo itekako imali kod HID lampi.

Uzgajivaèi obièno koriste centralno postavljen izvor svijetla (žarulja sa reflektorom iznad biljke). Da bi omoguæili svetlu da dosegne donje djelove biljke, koriste se vrlo jaki intenziteti svetla, što rezultira manjoj stopi fotosinteze (manje grama po wattu), jer je intezitet svetla prejak i prelazi taèku maksimuma koje bilje iskoristava za fotosintezu.
Mnogi uzgajivaci koriste svetlost blizu taèke zasiæenja.

Postoji naèin da se ovo izbjegne, korištenjem boènog svjetla. Vertikalni sistemi tu imaju prednost i nemaju reflektore.
Za poveæanje fotosinteze kod ravnih sistema; smanjenje inteziteta (korištenje manjih žarulja ili jos bolje, korištenje parabolièkog reflektora za veæe površine po žarulji) Dodavanje boènog/vertikalnog osvjetljenja zbog niskih djelova biljke.

Problem kod toga je što žarulje koje se koriste u ove svrhe, moraju biti niske temperature da se dovoljno priblize biljci bez da je izgore, i do nedavno, su to jedino mogle neonke koje su zbog svojih mana rijetko korištene; Krhke su i nije ih jednostavno smjestiti meðu biljke.

Tu LED lampe mogu pomoæi. LED diode su vrlo su male, i lampe je moguæe izvesti u bilo kojem obliku, nisu krhke, dovoljno su hladne i nema problema kod korištenja za niže delove biljke..

BOJE I VALNE DULJINE
LEDdiode su ivori svjetla blizu monokromatske (bijele nisu dobre za uzgoj). Znaèi možemo izabrati dio spektra koji odgovara našim biljkama.

Problemi kod gajenja samo sa LED lampama su povezani sa èinjenicom da im hvale neke valne daljine bitne za biljku. Ali ovo nije problem ako se koriste kao pomoæno svjetlo, jer HID lampe daju sve valne daljine koje su potrebne.
U buduænosti bice idealno koristiti kombinaciju plavih i crvenih LEDdioda ali, za sada, plave LED diode su preskupe i imaju malu iskoristivost prema crvenima, Zato bi bilo dobro koristiti crvene kao dodatno svjetlo uz HID lampu.

Za razlicite prostore u kojima uzgajamo, koristimo razlicize sulucije postavljanja lampi. Predlaže se ugraðivanje LED-a u “lance”, na primjer 2,50 sa 30 centimetara i vješanje izmeðu biljki. Kako bilja raste više lampi se dodava.

TOPLINA
LED diode su daleko od 100% iskoristivosti energije. Zapravo jake [b]LED[b]diode imaju ispod 30%. Ostalih 70% energije se pretvara u toplinu.

Zbog toga LED lampe moraju biti izvedene na velikim površinama sa hladnjacima. Kompaktne izvedbe nisu bas dobre. LED diodama se pojaèano smanjuje rok trajanja i efikasnost ako su izvedene gusto i griju se preko [40ºC.

Gajenje sa LED lampama stvara manje topline jer je manje watta potrebno za isti efekt, i svo odvoðenje topline ide preko materijala na koji su diode ugraðene, one ne zraèe toplinu (biljke trebaju manje vode). Da bi se dostiglo to korištenje manje watta nego sa HID žaruljom, LED-ice moraju biti dovoljno efikasne i dobro rasporeðene.

Kljuè uspjeha je dobro rasporediti LED lampe po prostoru, razmišljajuæi trodimenzionalno, sa dobrom distribucijom svijetla i dobrim odvoðenjem topline.

Generalno govoreæi svaki watt LED dioda treba najmanje 2,5 centimetra kvadratna disipacijske površine za odvoðenje topline (bakar, aluminij). Obratite paznju na to da je odvoðenje topline u vertikalnom sistemu dva puta efikasnije nego u horizontalnom.

Ako zelimo uzgajati svakojake biljke, potrebno nam je UV, Plavo, Crveno, Infracrveno. Znaèi trebali bi 85% Crveno, 12% Plavo, 3% UV/Infracrveno. To jest 400-420nm, 450-470nm, 620-660nm, and 700-730nm. Samo crvena, ili kombinacija crvena/plava ce uzgojiti samo NEKE biljke. Isto tako, obratite pozornost na specifikacije: voltažu, ukupnu wattažu i lumene lxi/candele na specifiènim duljinama. Trebati ce vam (4) 5mm LED-ice po inèu za dobar uzgoj.

PRODAVAÈI LAŽU
Na web stranicama prodavaèa LED dioda možete pronaæi mnoge nažne informacije i prenapuhane podathe o LED diodama. Pazite kome vjerujete.

LED lampe su buduænost ali ne vjerujte slijepo proizvoðaèima. Pokušati æe vas uvjeriti da su njihovi prozvodi ekonomski isplativi, ali kad ih pogledamo kroz matematiku, nisu.
avatar
_SAWR_

Broj komentara : 28
Reputation : 2
Join date : 10.01.2011

Korisnički profil

[Vrh] Go down

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]


 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.