Razlog zasto je indijska konoplja (kanabis) ilegalna

Prethodna tema Sljedeća tema Go down

Razlog zasto je indijska konoplja (kanabis) ilegalna

Postaj  K3rn3l on čet sij 13, 2011 6:03 am

Razlog zasto je indijska konoplja (kanabis) ilegalna

Evo ja sam se malo potrudio da prevedem tekst sa engleskog, tj. satrao sam se dok sam preveo, tekst sa linka (tpuc.org) kojeg je netko negdje ostavio na forumu. Ja mislim da se ništa neće dogoditi preko noći već ljudima treba govoriti istinu o vutri pošto su svi totalno uvjereni u neistine. Također mislim da se sa jednim ili dva plakata ne može ništa postići jer plakati malo govore. Potrebna je kompletna edukacija naroda a za to je potrbno vremena jer neki ljudi uče i čitav život Sljedeći je tekst dosta edukativan pa ga probajte raširiti svuda po net-u a i vani, ali isto tako treba s ostalim materijalom kojeg ima pun kufer, napraviti tekstove, skripte, blogove, letke, plakate i sve živo i neživo što može pomoći u otkrivanju istine. Ovaj je forum definitivno polazna točka. Nadam se da ćete uživati u tekstu, pozdrav vutroljupci!!




Razlog zašto je indijska konoplja (kanabis) ilegalna (efekti na um i tijelo nemaju veze s tim)

Kažu da je kanabis opasan. Ali to nije istina, ona nije štetna za ljudsko tijelo ni um. Ona ne predstavlja opasnost široj javnosti, već je velika prijetnja naftnim kompanijama, alkoholnoj i duhanskoj industriji, te velikom broju kemijskih korporacija (koje proizvode lijekove). Velike biznis kompanije, s puno novca i utjecaja, skrivaju istinu od ljudi. Istina je da kad bi se konoplja počela koristiti za golemi niz komercijalnih proizvoda, ona bi stvorila atomsku bombu u industriji, vjerojatno revoluciju! Najbogatiji su se zato urotili za širenje dezinformacija o biljci koja, kad bi se pravilno koristila, mogla bi upropastiti njihove kompanije.

Odakle uopće riječ “marijuana”? Sredinom 1930-ih, ta je riječ stvorena da sakrije dobru sliku i fenomenalnu povijest konoplje - kao što ćete pročitati dalje u tekstu. Činjenice navedene ovdje, s referencama u zagradama, općenito se mogu provjeriti u Encyclopedia Britannica koja se preko 150 godina tiskala na papiru izrađenom od konoplje:

✔ Svi udžbenici do 1880. godine bili su napravljeni od papira dobivenog preradom konoplje ili lana (Jack Frazier. Hemp Paper Reconsidered. 1974.)

✔ Bilo je legalno plaćati porez konopljom u Americi od 1631. pa sve do ranih 1800-ih. (LA Times. 12. kolovoz 1981.)

✔ Odbijanje uzgoja konoplje u Americi tijekom 17. i 18. stoljeća bila je čak kažnjivo zakonom! Mogli ste biti u zatvoreni u saveznoj državi Virginiji zbog odbijanja uzgoja konoplje od 1763. do 1769. godine (G.M. Herdon Hemp in Colonial Virginia).

✔ George Washington, Thomas Jefferson i drugi očevi Amerike su uzgajali konoplju. (Dnevnici Washington-a i Jefferson-a. Jefferson je donio sjeme konoplje iz Kine do Francuske, te potom i do Amerike.)

✔ Benjamin Franklin je bio vlasnik jedne od prvih tvornica papira u Americi, a koja je prerađivala konoplju. Također, rat se 1812. godine vodio oko konoplje. Napoleon je želio spriječiti izvoz konoplje iz Moskve u Englesku. (Jack Herer. Emperor Wears No Clothes)

✔ Tisućama godina, 90% svih brodskih jedara i konopa (užeta) su pravljeni od konoplje. Riječi “platno” je nizozemska riječ za konoplju (kanabis). (Webster's New World Dictionary.)

✔ 80% svih tekstila, tkanine, odjeće, posteljine, ručnika itd. su izrađivane od konoplje sve do 1820-te, odnosno do početka korištenja pamuka za tkaninu.

✔ Prve Biblije, karte, pomorske mape, zastave, prvi nacrti Deklaracije nezavisnosti i prvi Ustav SAD-a su napravljeni od konoplje. (U.S. Government Archives.)

✔ Prvi uzgajani usjevi u mnogim američkim državama su bili usjevi konoplje. 1850-a je bila godina vrhunca za proizvodnju u Kentucky-u gdje je te godine proizvedeno 40.000 tona konoplje. Sve do 20.-og stoljeća konoplja je zaslužna za najveći priljev novca u državnu blagajnu Amerike. (State Archives.)

✔ Najstariji poznati zapisi o uzgoju konoplje dolaze iz Kine još prije 5.000 godina, iako proizvodnja konoplje vjerojatno seže još i do drevnog Egipta.

✔ Rembrandtova, Van Goghova, Gainsboroughova, kao i djela većine ostalih slikara iz tog doba, bila su uglavnom slikana na platnima od konoplje.

✔ 1916.g., Vlada SAD-a predvidjela je da će do 1940-ih svi papiri biti zamijenjeni papirom od konoplje i da neće više biti potrebe za sjećom stabala. Izvješća studija Vlade izvjestila su da je 1 jutar (jedinica za zemlju) konoplje jednako iskoristiv kao 4,1 jutar stabala. Bilo je u planu provesti u djelo neke dijelove tog izvješća, ali je konoplja kasnije zabranjena. (U.S. Department of Agriculture Archives.)

✔ Kvalitetne boje i lakovi su pravljeni od ulja sjemenki konoplje sve do 1937. godine. U Americi se 1935. godine 58.000 tona sjemena konoplje iskoristilo za proizvodnju boja i lakova. (Svjedočenje Shermana Williamsa (Paint Co.) prije Marihuana Tax Act-a (Zakona o porezu na marihuanu) američkog Kongresa iz 1937.g.)

✔ Model-T, auto koji je napravio Henry Ford bio je pogonjen benzinom konoplje a sam je automobil također bio izgrađen od konoplje! Na njegovom velikom imanju, Ford je fotografiran u vlastitom polju konoplje (ako se netko želi uvjeriti evo link na sliku http://www.newagecitizen.com/images/FordHempFarmera.JPG ). Automobil “napravljen od tla” imao je kontrolne ploče također izrađene od konoplje čija je čvrstoća 10 puta jača od čelika. (Popular Mechanics, 1941.)

✔ 1938. godine, konoplja je nazivana “Billion dollar crop” (“Usjev od milijardu dolara”). Tada je prvi put usjev koji donosi dobit imao poslovni potencijal da premaši zaradu milijardu dolara. (Popular Mechanics, veljača 1938.)

✔Mechanical Engineering Magazine (veljača 1938.) je objavio članak pod naslovom “The Most Profitable and Desirable Crop that Can be Grown”(“Najprofitabilniji i najpoželjniji usjevi koji se mogu uzgajati.”). U članku je objavljeno da kad bi se konoplja uzgajala tehnologijom 20.-og stoljeća da bi usjevi konoplje bili jedni od najvećih poljoprivrednih usjeva u Americi i u svijetu.

Sljedeće informacije dolaze izravno iz 14-minutnog filma Ministarstva poljoprivrede SAD-a (United States Department of Agriculture) iz 1942.-e koji ohrabruje i podučava “patriotske američke poljoprivrednike” da proizvedu 350.000 jutara konoplje svake godine za ratne potrebe, citiram:

“... [Kada su] Grecian hramovi bili novi, konoplja je već bila davno poznata u službi čovječanstva. Tisućama godina, čak i tada, ova je biljka uzgajana za proizvodnju užadi i tkanine u Kini, te drugdje na istoku. Stoljećima prije, sve do 1850.-ih, gotovo svi brodovi koji su plovili zapadnim morima su imali užad i jedra izrađena od konoplje. Jer, za mornara, konoplja je bila neophodna ... Sada, sa filipinskim i istočno-indijskim proizvođačima konoplje koji je stavljaju u ruke japanaca ... američka konoplja mora zadovoljiti potrebe naše vojske i mornarice, kao i naše industrije ... Mornarica naglo troši svoje resurse. Kad se to potroši, američka konoplja mora opet doći, konoplja za privez brodova, konoplja za vuču, konoplja za pribor i opremu, konoplja nebrojene koristi na brodovima i na obali. Baš kao u dane kada je Stari hrabar čovjek plovio morima pobjednički, s jedrima od konoplje. Konoplja za pobjedu! (Hemp for victory!)”

Ovjereni dokaz iz Library of Congress (knjižnice Kongresa), koji je pronašao istraživač Jack Herer, opovrgava tvrdnje drugih vladinih agencija koje tvrde da ovaj film “Hemp for victory” iz 1942.-e (USDA film) ne postoji.

Uzgoj i proizvodnja konoplje ne štete okolišu. USDA Bulletin #404 je donio zaključak da konoplja proizvodi četiri puta više pulpe (srži, kaše) s najmanje četiri do sedam puta manje zagađenja.

Iz časopisa Popular Mechanics, veljača 1938:
“Ima kratku fazu vegetacije i rasta ... Može rasti u bilo kojoj državi ... Dugo korijenje prodire i ostavlja tlo u savršenom stanju za sljedeću godinu usjeva. Sa svojim gustim lišćem raste 2 do 3 metra iznad tla ... Konoplja, ti novi usjevi neizmjerno mogu doprinijeti američkoj poljoprivredi i industriji.”

1930.-ih, inovacije u poljoprivrednim strojevima bi izazvale industrijsku revoluciju kad bi se primijenili na konoplju. Samo ovaj resurs (konoplja) mogao je stvoriti milijune novih radnih mjesta koji bi stvorili tisuće kvalitetnih proizvoda. Konoplja, da nije zabranjena, je mogla izvesti Ameriku (a i čitav svijet) iz Velike Depresije (Great Depression).



UROTA

William Randolph Hearst (Citizen Kane) i Hearst Paper Manufacturing Division (Hearts proizvodnja papira) Kimberly-a Clark-a imali su u vlasništvu ogromne šumovite površine. Hearst tvrtka radila je uglavnom proizvode od papira. Patty Hearst-ov djed, razarač prirode zbog svoje osobne koristi, gubio je milijarde dolara zbog konoplje.

1937. godine, DuPont (kompanija koja znanstvenim radom stvara nove proizvode) je patentirala proces dobivanja plastike iz nafte i ugljena. Godišnje izvješće DuPont-a pozvalo je dioničare da investiraju u njenu novu petrokemijsku industriju. Sintetika kao što su plastika, celofan, celuloid, metanol, najlon, rayon, dacron itd., sada su mogla biti napravljena od nafte. Prirodna industrijalizacija konoplje mogla je uništiti više od 80% DuPont-ovog poslovanja.





Joj joj joj, pošto imam previše slova za jedan post, nastavlja se u sljedećem....


K3rn3l
Admin

Broj komentara : 50
Reputation : 0
Join date : 10.01.2011
Age : 24
Mjesto : Tuzla

Korisnički profil http://vutra.bosnianforum.com

[Vrh] Go down

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh]

- Similar topics

 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.